Potres u Klani 1870. GODINE

Klanu je 1. ožujka 1870. godine pogodio razoran potres. Taj događaj podrobnije je opisao prof. Ivan Šnajdar u Zborniku br. 3 Društva za povjesnicu Klana.

S Novom 1870. godinom započeo je niz čestih podrhtavanja tla na području sjevernog Jadrana, pa sjeverozapadnije do Ljubljane. U subotu 27. veljače 1870. godine osjetio se malo jači udar u Klani, a drugi dan 28. veljače započela je serija jačih potresa praćena jakom podzemnom tutnjavom i to je trajalo od 11,45 do 12,25 sati.

Prema zapisu austrijskog građevinskog savjetnika Dionysa Štura trusni pravac kretanja potresa išao je smjerom sjeveroistok -jugozapad, tj južnije od planine Snežnik u pravcu Klane.

Sudbonosni utorak 1. ožujka 1870. (prestupna godina) bio je koban za naselje Klanu. Tog je dana bila završnica mesopusnih događanja u mjestu i ljudi su se veselili. U večernjim satima održavali su se plesovi i živalj se zabavljao. Odjednom u 20 sati i 57 minuta Klana je doživjela kataklizmu. Nakon lakšiih dvomjesečnih podrhtavanja tla došlo je do katastrofalnog potresa. Razaranja su bila velikih razmjera.

Potres je započeo podzemnim udarima, a potom trešnjom i tutnjavom. Udarni val trajao je oko sedam sekundi. Preplašeni živalj napustio je kuće i tu hladnu zimsku noć probdjeo izvan porušenih objekata. Spašavali su vlastite živote, a također i stoku. Za sreću ljudskih žrtava nije bilo. Klana je tada imala 140 kuća za stanovanje. Razoran potres u potpunosti je razorio 40 kuća koje više nisu bile za stanovanje.

Klanjac, tadašnji osamnaestogodišnjak Matko Laginja (5. 3. 1870.) ovako je opisao taj događaj:

Na 28. prošlog mjeseca u podne čuli smo žestok potres u Klani, a na mesopust uvečer kad sam je na putu bio u 8 i 1/2 (Klanu) stresao je jak potres, koji je u četvrt ure dao 14 udaraca. Porušio je sve najbolje kuće, medu tim i našu u kojoj stanujem, ali ne do kraja, nego prednji del. Života hvala Bogu da nije nikoga stajalo i blago je zdravo ostalo.

Mojima je tisuću forinta škode. Sve se boj u kuću ići, jer još stresa sva- ki dan i noć po jedno tri puta. Po vrt ovih kuhaju i spavaju po stajah. Ćulo se najviše u Klani, gdje je žive klisurine čupalo i u sjenokoše bacalo.

Naš plovan je bolovao od žutenice pak otad se prestrašio i zvrglo mu se u vodenicu, kako čujem neimam ufanja, da će živ ostati.

(Klanjski župnik Josip Princ umro je u Klani 22. Lipnja 1870. god. u 32. godini života).

Ljudi su tada pričali da ih je stigla kazna Božja jer se prekomjerno ludovalo, griješilo i slavilo pusne dane, pa su se zavjetovali da će u buduće „pusni utorak" biti zavjetni blagdan popraćen misom i da taj dan neće biti „pusnog slavlja" u Klani.

Zavjet se održao do današnjih dana, pa se spaljivanje pusta obavlja na „pusni pondiljak"

Obilježavanju 150-godišnjice zavjeta svoj doprinos dala je udruga „Klanjske mačkare" koja je ove je 2020. godine izdala knjigu „Klanjske mačkare".

Klana, 22. veljače 2020. god.

Zapisao: Anton Starčić