Studena

Studena je naselje smješteno oko 2 km jugoistočno od Klane na nadmorskoj visini od 577 m. Smatra se da je ime dobila prema klimatskim uvjetima koji tu vladaju. O tome piše i Ivo Jardas: " Studena se pak zove zato aš je pod goru, pak va nju s te gori vavek puhja mrzal ale studen vetar, ki se lišto ostudi".

Zbog svoje pristupačnosti s istoka, studenjsko je područje oduvijek bilo privlačno pljačkaškim hordama, o čemu svjedoči i rimski zid koji prolazi kraj Studene, a služio je za obranu Rimskog carstva od barbara protežući se od Snježnika, pa sve do Rječine i dalje do mora.

O naseljavanju Studene postoji više legendi, a o jednoj piše i Matko Laginja:
"A potekli su svi od jednog čovjeka, koji se selio sa svojom čeljadi, da nađe dobro pristanište. Bio je starac i slep. Kud je čeljad išla, morala mu je svako toliko dati zemlju da je pokusi. Došav na "Studeno polje", našao je onu zemlju da je slatka i ondje se nastanio". 

Pisani tragovi o organiziranoj seoskoj zajednica koja je imala i svog župana datiraju već iz XV. st. U istom stoljeću ovamo po prvi put provaljuju Turci, pustošeći i uništavajući sve pred sobom. Preživjeli su, tko zna koliko puta, morali obnavljati spaljene domove nastavljajući život baveći se poljoprivredom, stočarstvom i šumarstvom. 

Nakon I. svjetskog rata, Rappalskim ugovorom Studena ostaje u Kraljevini SHS, ali je granica bila tako povučena da je na talijanskoj strani ostalo 2/3 studenjskih šuma i velik dio polja, razdvajajući tako Studenu od Klane s kojom je od davnina bila mnogostruko povezana. 
Zbog nemogućnosti školovanja u Klani, u Studeni se 1922. g. u privatnoj kući Josipa Šebelje Baldiniga organizira nastava, a velikim trudom i odricanjem mještana 1934. godine izgrađena je škola. 

Studeni su obilne kiše uvijek donosile nevolje, jer bi tada polje redovito bilo poplavljeno i ne bi se moglo obrađivati. Tako je bilo sve do 1931, kada su izvršeni određeni melioracijski zahvati, a godinu dana kasnije Studena je novom cestom preko Marišćine spojena na cestu Rijeka - Trst i Ljubljana.
Odmah po izbijanju II svj. rata Studenu zaposjedaju Talijani, no najveća opasnost je zaprijetila 1944. g. Tada su nakon stravičnog spaljivanja Lipe i njenih stanovnika 30. travnja, postojale indicije da bi ista sudbina mogla zadesiti i Studenu, pa su se žene i djeca sklonili u Klanu. Nekoliko dana kasnije, odnosno 04. svibnja 1944. Studena je zaista spaljena, a točno godinu dana kasnije je oslobođena. 

Nakon II. svj. rata Studena potpada pod Općinu Rijeka, a od 1993. g. dio je Općine Klana. Prema popisu stanovnika iz 2011 u Studeni živi 382 stanovnika, a stalno radi trgovina i gostiona.