Židovski grad

Kako je Klana glagoljaška župa, je kot i mnoga druga glagoljaška župa imela seoske kaptole. To će reć da oni bistriji mladići ki nisu bili ženjeni su va plovaniji bili oškolovani tako da se jih more redit. No, plovan je morav bit oškolovan va bogosloviji. Nisu mogli bit rejeni, ako nisu imeli sluha za pojat. Plovan je živiv va plovaniji, a oci su živili doma va svojih obitelji, kadi su vjerski djelovali na rod iliti na cilo pleme svoje obitelji.  Najveću zadaću su odigrali za vrime Luterove reformacije, ili kako su to Klanjci rekli Njemačke vjere, kaj je od tamo i prišlo. 

Kako je Klana sakakor vežena za Riku, a Rika je luka va ku prihajaju ljudi i novotarije iz ciliga svita, su ti oci djelovali tako kot kakov zid, kiga se z nijenimi novotarijami ni moglo probit. Nosili su habit kafene boje. No od tih kaptoli se danas malo zna, a edina uspomena na nje je par imen od familij iz kin su oni potekli, tako da mamo va Klani troje Farančeve i Popeće. 

Pred Ganjgu je brdace ko se zove Židovski grad. Kako je na dva kraja va blizini živa voda, si je tu storiv kožaru niki židovski trgovac s kožu. Bit će da je to bilo ograjeno z brvni, aš se ne pozna da je bilo kaj zidano, a kako je to ipak bilo dobro ograjeno se i zove grad.  Ta je trgovac nabavljav kože od sakud pa tako i iz Bosne. Va Klani je kožu štaviv, a prodajav je v Riki od kadi se je razvažala se do Venecije. Bosnu su držali Turci, pak je bilo dosta rizično z karavanon poć tamo. No trgovat se mora, pak je dosta mitiv age i te manje gradske gospodare po Bosni. No velimu veziru ali pak begu se morali darovat vridniji dari, a najvridniji dar je bilo muško dite do sedan lit, od kih se je odgajalo janjičare. Zaradi tiga je ta Židov počev krast mušku dicu.

Najprije je med pukon kolala priča da krade dicu, aš da od njih kuha sapun, pak se i danas va Klani s tin straši dicu kako biju bili bolji. No kako su priče med pukon bile se šire, su stvar va svoje ruke zeli ti naši oci glagoljaši. Va Klani ni krav dicu, nego po Kastavšćini i Gromišćini, kako se ne bi razotkriv. No niki dilavac kaj je dilav poli njega da je biv mutav, da je prišav va plovaniju i nikako na znake povidav kaj se dogaja va Židovskin gradu, aš da su mu se dica smilila. Ti oci glagoljaši da su brzo skupili ljude va selu i da su zauzeli grad. Va nikaki zemunici da su bila zaprta tri dica, da nisu od plača mogla ni govorit. Ta trgovac da je nikako uspjev uć, a va gradu da je bilo pet dilavci ki su si bili mutavi. Ljudi su grad zapalili, a dicu su vrnili na Gromišćinu i Brkiniju, no nigdar se ni doznalo kuliko dice je otpeljav va Bosnu.

To brdace je do dana današnjiga ostalo Židovski grad.

Povidala mi teta Ane Gržinčić Juričina 
na Sensovu, lita gospodnjiga 1967.