Barba Rude Mavšin mi je povidav enu pismicu kaj su je ljudi va Klani govorili kada got je ka grupa ljudi iz Klane šla va Meriku. Nikimu da je bilo sila poć, ma nikimu da i ni bilo baš za silu. Šli su i mnogi gospodari, pak da se je onda doma siga dogajalo. Niki da su tamo i ostali. Najlošije da su pasali oni ki su šli va dolanju (Južnu) Meriku. Od dvajset njih ki su šli va eni turi, da su nego tri poživili, a ovi da su va prvih pet lit si poumirali. Ta pismica gre ovako:
„Domislit se neće na te ko da živiv nisi
ako ne znaš čji si i od kadi si.
Ako ne znaš ko ti je domovina,
na grobu ćeš imet krunu, ne od javorike,
nego od pelina“.
Mavšini su imeli va staro vrime brijačnicu. Ma to ni bila brijačnica kot su danas. Ako je bilo lipo, se je striglo i brilo pred vrati, ako pak grdo – va portunu. Tamo su prihajali i stari i mladi, pak se je siga povidalo. Zato su mi barba Rude i barba Mavšić ki su va to vrime bili dica - a se su to poslušali – i najviše pomogli da napišen ovo čega san se lativ, pak me je ova pismica potaknila da provan kaj napisat od naših prezimen i imen naših obitelji va Klani.
Pišeno poli Martinovih va oštariji 1972. lita
San zamoliv velečasniga Maksa Pelozu da mi kaj povi od naših prezimen va Klani, pak mi je obećav da će mi povidat ma da se mora svitovat z svojin kolegu kimu je to poznato, ma mu ja moran popisat naša prezimena, kaj san i storiv. Kada je ponovo prišav va Klanu, mi je povidav nike važnije stvari. Isto tako san čuv od naših starih, ma oni više znaju kako i zač se doma tako zoveju.
Naša prezimena va Klani se dile kot i va cili Hrvatski na tri vele grupe. Ma isto takov slučaj je i va cili Sridnji Evropi, kaj ni čudno, aš su ti narodi živili sedansto lit više ali manje skupa va Austrougarski monarhiji, pak se i na tin prostoru dogaja isti slučaj. Prva grupa prezimen su najstarija, još prije kršćanstva, ali kako bimo rekli iz poganskiga vrimena. Druga grupa prezimen maju kršćanski koren, a treta grupa su obrtnička ali zanatska podloga ili koren. Ta ista prezimena su njemačkiga oblika, kaj je i za razumit, aš su bili poznati kot porezni obrtniki kaj su tako poli ondašnje vlasti i upisani. Tako npr Slosar, Žigman, Štemgerger i Šustar postoje va sih zemljah bivše Austrougarske, a nisu Njemci. Nika prezimena kajmaju isto obrtničko oblikovanje, a hrvatski su označena su ostala, aš jin to ni biv obrt, nego su to dilo dilali usput, pak nisu plaćali na to porez i nisu bili od vlasti upisani. To bi bila prezimena Brentar i Stupar.
Prezime Barak je dosta rašireno va Klani, a znači – kosmat čovik. Kada su uvdi bili Njemci, su niki Baraki imeli i nevolje, aš su Njemci trdili da je to židovsko prezime, pak niki i danas to misle. No ne mora bit tako, aš barak ma i na staroslavenskin zajiku svoje značenje, a i na hrvatskin.
Baračić to naše lipo prezime je nestalo, aš se je va tih obitelji rajala najviše ženska čeljad.
Bratović je staro predkršćansko prezime, a va Klanu da je prišlo iz Učke
Brentar – staro klanjsko prezime, koren mu je po zanatu.
Cucančić – isto staro klanjsko prezime. Ma podlogu va zanatu. Va sridnjin viku da su tako nazivali uzgajivače i dresere rasnih pasi.
Gauš – moja mama stara ka je bila udana od Bartolovih k Tomačinin je imela divojačko prezime Gauš. Oni maj još predaju da su va Klanu bili pripeljani još va davno vrime iz Moravske, a pripeljav da jih je klanjski grof, aš da su bili vrsni uzgajivači ribe va ribnjaku.
Gržinčić – staro i dosta jako prezime va Klani. Koren mu je kršćanski , izvedeno je od Grgura. Gržinčići je i va Studeni.
Iskra – staro predkršćansko prezime ko nahajamo i na Liscu. Samo prezime govori kaj znači.
Juriša – ma kršćansku podlogu od sv. Jurja.
Karlović – puno lit je va Klani, ali je samo ena obitelj, aš se va ti obitelji više raja ženska čeljad.
Kukuljan je ena obitelj, a prezime je prišlo iz Gromišćine. Koren je od prije kršćanstva, a i misto se zove Kukuljani.
Laginja je staro i jako prezime va Klani. Podlogu ma prije kršćanstva.
Lovričić – ma koren po sv. Lovru.
Doričić – To prezime je zginilo, a prišlo je va Klanu iz Učke. Ma kršćansku podlogu po sv. Doroteji, ali Dori
Jurčić – To je isto ena obitelj, prezime je prišlo iz Kastavšćine i ma kršćansku podlogu po sv. Jurju
Marčelja – ta obiteljse je odselila iz Klane 1918. lita va Zagreb. Ostala je samo ena ženska njihoviga roda. Prezime je prišlo iz Kastavšćine, kadi se i cilo selo zove Marčelji.
Marinac – to prezime je va Klanu prišlo iz Lisca. Va primorju se za mornaricu reče marina, pa samo prezime govori od čega je izvedeno
Marinčić – isto vredi kaj i za Marinac. To je prezime staro va Klani, ma je va izumiranju, aš se va tih obitelji više raja ženska čeljad
Medvedić – naši stari govore da je izvorno to prezime Medvidić. Dosta je široko va Klani, a bit će da je i ono iz predkršćanskiga vrimena.
Nelc – to prezime je prišlo iz Kranjske. Izvorno da je bilo Nelac, ali župnik Koruza da jih je upisav Nelc
Pekar – prezime je prišlo iz Krasa, a koren je zanatski
Princ – va Klani su tri obitelji. Prezime je prišlo iz Pasjaka i samo govori o svojimu značenju
Raspor – dosta jako prezime va Klani. koren ma od prije kršćanstva. Raspor more bit razpuklina, ali i otvor na robi.
Rodela – prezime je prišlo va Klanu iz Krasa potljer prviga rata.
Rudin – staro prezime va Klani. Bit će da je to izvedenica od Rudeta (Rudolfa), pak ma kršćanski koren
Seršić – ena obitelj, prezime je va Klanu prišlo iz Krka
Silić – prezime je va Klanu prišlo iz Gromišćine, a koren ma iz predkršćanskiga vrimena
Simčić – to prezime je va Klanu prišlo iz Škalnice, Lipe i Lisca i ma kršćanski koren po sv. Simeonu.
Skok – prezime je prišlo iz Brkinije, nima kršćansku podlogu i samo govori o značenju. Danas va Klani više ni nijeniga z tin prezimenon.
Slosar – to prezime je va Klanu prišlo iz Lipe, ma zanatsko značenje, pa je izvedeno iz zanata
Starčić – staro klanjsko prezime iz predkršćanskiga vrimena, a samo ime govori o značenju.
Stupar – to je prezime isto izvedeno iz posla kiga su ljudi obavljali. To prezime je va Klani puno stoljeć. Tominovi maju još živu predaju da su prišli iz Drniša. I ne samo da nose prezime Stupar, nego i ta posav da su jako dobro obavljali. Da su znali storit stupe i na njih dilat. Eno krilo tiga roda da je šlo nikamo na Kras, a eno krilo je ostalo va Klani. To mi je povidav barba Jerolo Tominov ki je priženjen k Gržankinin, a on je od roda Stupar
Sušnik – je prezime kaj je na Laze prišlo iz Kranjske. Isto će bit staro još od prije kršćanstva, a samo ime mu daje i značenje.
Suštar – je prezime po obrtu, a to bi biv oni ki dila šuste i štramace, tapetar. Va Klani je od davnine
Šustar – isto naše staro prezime po obrtu (postolar)
Taučer – to prezime ja va Klanu prišlo iz Benečije na Krasu
Udović – je prezime ko je va Klanu prišlo iz Brc, samo govori od čega je izvedeno. Bit će isto od prije kršćanstva.
Valenčić – staro prezime, dosta široko, puno obitelji nosi to prezime. Koren ma kršćanski (sv. Valent)
Vučković – prezime ko je va Klanu prišlo iz Karlovca, koren od prije kršćanstva
Žigman – obrtničko prezime. Danas bimo na našimu zajiku ta obrt preveli kot graver. Va Klani su od davnine.
Zoretić – prišlo je va Klanu iz Gromišćine, kadi se cilo selo tako zove (Zoretići)
Šebelja – prezime je va Klanu prišlo iz Studene
Šnajdar – staro prezime va Klani, izvedeno od obrta (krojač)
Štemberger – va Klanu prišlo od Brkini, a ma značenje po zanatu, kaj bi značilo kopat brdo, kamenje za gradnju kiš, kavar.
Jast san se upustiv da pišen o prezimeni va Klani onuliko kuliko je va moji moći, ma mi je osnovu za ovo pisat dav znat velečasni Makso Peloza, kimu lipa hvala. Isto tako san nike stvari od kadi je ko prezime prišlo va Klanu doznav od naših starih, ma najviše od barba Toneta Protoviga i barbe Rudeta Mavšiniga.
Pišeno lita Gospodnjiga 1972.