Kako je Bosna prominila život va Klani

Si ne more čovik povirovat da bi bilo moguće da Bosna potpuno promini način življenja va Klani. Već san puno puti čuv, pa san i zapisav da su va grofiji klanjski, pa i onda kada je grofija 1842. lita bila ukinjena, žitelji Klane živili va rodi, ali plemeni. Magari ko su živili i va više kiš, kaj se vidi da je kiša na kišu naslonjena, aš su sinu ali hćeri nego dozidali novu kišu, si su bili na enin strošku. 

Kako mi povida stric Jače Beleć z gospodarstvon je upravljala najmudrija muška glava va tin plemenu, pak je ta gospodar i storiv odluku ki će dilat ko dilo.  Ženskan je red dilala ne od gospodara žena, nego od najstarijiga sina žena. To da je moralo bit tako, aš da je bilo jako puno dila.

Sako pleme, ali rod da je imelo po deset i više kornari ovac. Kornar broji četrdeset ovac. Tu je bilo i rogato blago, tovarići ki su hodili z ovcami, voli ki su rabili za oranje, kobila ka je rabila za peljat va grad prodat litinu, sir i dr., a dala je i ždribe za prodaju. Prodajalo se je i drva, grede za jarbole i se ča got. Od drva da je najviše nosilo jarboli i kroce iz kih su se dilala rebra za brode. Pak su imeli i prasce, a i živinu. Da bi se se to moglo obavit, morali su na ta način živit. 

Bilo da je puno više dila kada su poli grofa morali poć na rabotu. Va eni kiši su si skupa jili, bila je ena kasa, ma nijedan da ni smiv bit va ničemu zakinjen. Va enin rodu ali plemenu da su znali bit po tri, četiri neviste, po dvi a nigdi i tri svekrve, kaj će se reć od one najstarije stare matere, pa do one najmlaje. Pak da je bilo i neudanih tet i neoženjenih strici i ujci, pak san ja zapićivav kako se to ni karalo i dešpetalo. Ma mi je stric Jače rekav da su tako bili odgojena sa čeljad da se mora poslušat, a kako je bilo puno dila, da ni bilo ni lazno za karat se.

Ma mi isto reče stric Jače, dokljer je bilo tako da ni va Klani bilo mizerije ni glada, ma se da je šlo nopak kada je Avstrija pod svoju krunu zela Bosnu. No prije nego dalje nastavin pisat, mi stric Jače povida da su Klanjci dobro živili va odnosu na druga mista okoli Klane. Kako biju po zimi malo počinili i predahnili, su doma va štali pustili samo brije krave i one ke su muzli, a vole, junce i junice su peljali na reju va Kranjsku, ali pak va Gorski kotar. Se do Jurjeve je blago bilo na reji. Se razumi da se je reja plaćala. 

A sada od Bosne. Kako je Austrija zela pod svoju krunu Bosnu, je zajno počela dilat ciste, moste i želiznicu. Isto tako je počela razvijat i obrte, tvornice a i zidat kiše i vele zgrade. Bila je vela potriba sih zanati, pa da su jako rabili tesari. Državna uprava je va Klanu poslala dva brata iz Delnic. Prezivali su se Volf, a bili da su dobri tesari. Imeli su zadaću da klanjske mladiće navade tesat. Kako su prišli po zimi kada su si bili doma, se je fafnj ljudi javilo i dosta njih se je navadilo tesat. Do onda da Klanjci nisu znali tesat ni zidat, pa ni kosit. Se to su prihajali va Klanu dilat zvana; Ćići kosit, Kirci i Kastavci zidat, Gromičani da su dilali finu tišljariju, i td.

No kako su se ti mladi klanjci navadili tesat, a oni brati Volf su va Banja luki imeli tretiga brata ki je tamo pogodiv dilo, je tamo zaposliv prve Klanjce ki su šli dilat na žurnadu. Tako su potegnili ovi tamo i druge Klanjce. Su rekli da greju tesat va Hrvacko. Kada su se vraćali doma nisu dali zaslužene šoljde gospodaru kot je bilo prije, nego ženi, a kako su sada imeli svoju kasu, su se i odvojili od matice. No to ni bilo zajno poli sih tako. Prva da je bila ena ženska, neću reć čja ko je lipo već mrtva više od sto lit zaradi živuće danas familije. Ona da je rekla kada ji je muž pokazav zaslužene šoljde: "Raja gren z ovin živit pod skadanj, nego da mi tvoja mat zapovida kaj ću dilat va vaši kiši. Bit ćemo sami svoji." I tako su probili led, bi se reklo. I tako se je počelo odvajat i dilit prvo pleme Šustar, a dosta brzo za tin i ostala plemena va Klani. Kako su se počeli dilit i odvajat, je va selo prišla zloba i mizerija. Mizerija da ni samo ono kada se nima ča dit va lonac, mizerija da je i ono kada moraš za drugiga dilat.

Tako mi reče stric Jače Beleć danas na Malu Gospu, ali Stomorinu lita Gospodnjiga 1971.

Tesat da su Klanjci hodili kašnje i po Mađarski i po Rumunjski se do 1911. lita kada su Stepini dili va Malinici pilanu. Od onda ni bilo sila poć ća, aš su svoju tesanu robu mogli prodat Stepinin, a i za njih se je moglo tesat, najviše šveljare.