Tijekom druge polovice XIX. te u XX. stoljeću, bilo je više pokušaja da se u Klani organizira neki vid društvene djelatnosti koji će omogućiti osvrt na prošlost, promicati sadašnjost i biti podloga za budućnost. Nažalost, niti jedan pokušaj nije uspio dati neke vidljive i opipljive rezultate na duži rok.

Godine 1992., u prigodi obilježavanja 140. obljetnice rođenja dr. Matka Laginje, tijekom i nakon dijela simpozija održanog u Klani u višestrukim razgovorima s akademikom Petrom Strčićem, jednim od organizatora simpozija i tadašnjim predsjednikom Čakavskoga sabora, obnovilo se staro htijenje o osnutku jedne kulturne udruge ovoga kraja, uz već djelujući pjevački zbor.
Nakon podužih priprema za to oformljeni inicijativni odbor u sastavu Ivan Šnajdar, Anton Starčić – Šopeć, Josip Gržinčić, Max Gržinčić; organizirao je 28. prosinca 1993. godine osnivačku i izbornu skupštinu pa je u nazočnosti većeg broja građana Klane i vanjskih gostiju, osnovano Društvo za povjesnicu Klana te izabrano Predsjedništvo Društva u sastavu: Ivan Šnajdar, predsjednik; Anton Starčić – Šopeć, tajnik; i članovi Anita Afrić, Josip Gržinčić, Max Gržinčić, Marija Valenčić i Pero Zeba. U toj je prigodi, nakon informacije akademika P. Strčića o djelatnosti Čakavskoga sabora, donesena odluka da se radi zadovoljenja interesa i potreba te realizacije zacrtanih ciljeva Društvo udruži u Čakavski sabor i postane jedna od njegovih Katedri, a za predstavnika Društva u Čakavskom saboru izabran je predsjednik Društva.

Akademik Petar Strčić

Glavni ciljevi Društva (promicanje i očuvanje materijalnog i duhovnog naslijeđa Klane i ovoga područja, valoriziranje i unapređenje zavičajne kulture ovoga čakavskog područja, čuvanje i stručna obrada lokalnih mjesnih govora i jezikolovna istraživanja, izrada rječnika mjesnih govora, povijesna i arheološka istraživanja, zaštita i konzervacija spomenika kulture, istraživanje života i djela dr. M. Laginje, izdavačka djelatnost, suradnja sa znanstvenicima, kulturnim institucijama, ostalim Katedrama te susjednim kulturnim društvima, prikupljanje povijesnog arhivskog materijala itd.) iskristalizirani su kroz pripremljene materijale na skupštini te kroz diskusiju i ugrađeni su u usvojeni Statut Društva. Na kraju je Ivan Šnajdar izložio svoja dotadašnja istraživanja o povijesnome klanjskome grbu.

Anton starčić Šopeć

Kako ni nakon izvjesnog vremena dio članova izabranog predsjedništva Društva nije započeo s djelovanjem, izabrano je novo Predsjedništvo u sastavu: Ivan Šnajdar, predsjednik; Anton Starčić – Šopeć, tajnik; Anita Afrić, Viktor Gržinčić, Rudolf Iskra, Mario Taučer, Ana Sušnik – Mudrić, Marija Valenčić i Tea Perinčić; koje je potvrđivano i prošireno (naknadno su u Predsjedništvo uključene Ivana Starčić i Željka Šarčević) na narednim skupštinama održavanim u zakonskim rokovima. Na samome početku dogovoren je način i metode rada Društva u skladu s kojima Društvo djeluje već šesnaestu godinu. Dogovoreno je da se glavnina povijesnog i inog materijala prikuplja na kulturno-znanstvenim skupovima koji su radi odavanja počasti i atraktivnosti za predavače i suradnike nazvani “Dani dr. Matka Laginje”, prema najznačajnijoj i najzaslužnijoj ličnosti potekloj s ovoga područja (dr. M. Laginja rođen je u Klani 10. kolovoza 1852., a umro u Zagrebu 18. ožujka 1930.)

Zacrtano je da se za suradnju potraži što veći broj stručnjaka i znanstvenika kako bi radovi i prikupljene spoznaje bile stručno i znanstveno utemeljene, a djelatnost društva vjerodostojna. Što se tiče jezikoslovnih istraživanja, za suradnju su zamoljene predstojnica Katedre za dijalektologiju ondašnjeg Pedagoškog fakulteta, prof. dr. sc. Iva Lukežić, koja je već ranije za potrebe svoje disertacije djelomice istraživala mjesni govor Klane, te njezina asistentica dr. sc. Silvana Vranić. Ta je suradnja dala izvanredne rezultate: članke i knjigu dr. Ive Lukežić “Govori Klane i Studene” te znanstvene članke dr. Silvane Vranić o mjesnim govorima Škalnice, Lisca i Breze.

Već druge godine djelovanja Društva, započelo se s arheološkim istraživanjima i konzervatorskim radovima na Kaštelu Gradina u Klani, Rimskom zidu (Liburnijskom limesu), srednjovjekovnim sakralnim objektima, gradinskom naselju; uz dozvolu i pod nadzorom Državne uprave za zaštitu spomeničke baštine – konzervatorskog odjela u Rijeci, i uz stručno vođenje arheologa Ranka Starca. Radovi traju već petnaest godina u kontinuitetu. Rezultati kulturno-znanstvenih skupova, ostali prikupljeni i ini materijali i rezultati, nalazi arheoloških istraživanja te rezultati istraživanja života i djela dr. Matka Laginje, objavljeni su u osam (8) do sada izdanih zbornika Društva te u izvanrednim izdanjima. Svaki do sada održan kulturno-znanstveni skup pratile su jedna ili više različitih izložbi kojih je ukupno bilo preko dvadeset i šest. Značajnu i dragocjenu pomoć u pronalaženju stručnih predavača i istraživača, posebice na samome početku, pružio nam je akademik Petar Strčić.

Među ostalim događanjima tijekom proteklih dvadeset godina valja posebno zabilježiti nekoliko značajnijih predavanja u Društvu.

• Dana 31. siječnja 1995. godine, msgr. Milan Simčić; podtajnik Kongregacije za svećenike Svete stolice u Vatikanu, održao je (u organizaciji Društva za povjesnicu) u Klani predavanje: “Sveta stolica i Hrvati”, s ciljem objašnjenja terminoloških i pravnih pojmova, ustrojstva Katoličke crkve, Uloge Svete stolice u hrvatskoj povijesti, izgradnje hrvatskog identiteta unutar Katoličke Crkve, odnosa Svete stolice i Hrvata za turske vladavine prema hrvatskoj kulturi, odnosa u tri protekla režima: staroj Jugoslaviji, NDH, novoj Jugoslaviji i novoformiranoj hrvatskoj državi.

Predavanje je pobudilo vrlo veliku pažnju lokalne javnosti jer je predavač bio visoki vatikanski prelat i rođeni Klanjac koji je postigao najviši status u vatikanskoj hijerarhiji.

• Drugo izuzetno važno i zapaženo predavanje održano je 15. siječnja 2000. godine, na poziv predsjednika Društva, a održao ga je akademik Lujo Margetić u povodu obilježavanja 560. obljetnice klanjskoga glagoljskoga natpisa na temu: iz povijesti Klane i glagoljice.

Akademik Lujo Margetić, kao jedan od najboljih poznavatelja ove tematike, govorio je kao prvi gost akademik u povijesti Društva o starijoj klanjskoj povijesti, o osobitostima klanjskoga natpisa, nastanku glagoljice, glagoljice na sjevernom Jadranu i uvjetima nastanka glagoljice pred prepunom Velikom vjećnicom znatiželjnih Klanjaca i gostiju. To je predavanje oblikovano u znanstveni članak objavljen u cjelosti u VI. Zborniku Društva.

S ciljem što bolje suradnje, organizirano je nekoliko susreta sa susjednim Katedrama Čakavskoga sabora i drugim društvima sličnoga djelokruga rada. Spomenimo neke:

- Dana 9. listopada 1998., predsjednik Ivan Šnajdar, tajnik Anton Starčić Šopeć, dr. sc. Petar Strčić te član predsjedništva Mario Taučer predstavili su pred mnogobrojnom publikom i cjelokupnim sastavom predsjedništva Društva za krajevno skupnost te u nazočnosti tajnika slovensko-hrvatskog prijateljstva u Domu kulture na Vidnu u Ilirskoj Bistrici djelatnost Društva za povjesnicu, način organizacije, financiranje, izdavačku djelatnost, kulturno-znanstvene skupove te arheološke radove, a Starčić i Taučer recitirali su i svoje stihove. Tako je djelatnost Društva prešla i državnu granicu. Tom je prigodom dogovorena i daljnja suradnja i učešće susjeda u lokalnim kulturnim manifestacijama.

Sličan je susret predsjedništva Društava u punom sastavu održan u proljeće 1999. godine u Kostreni s Katedrom Čakavskoga sabora. Predsjednici Društava, Ivan Šnajdar i dr. Vjekoslav Bakašun predstavili su djelatnosti svojih Katedri, a kostrenski i klanjski pjesnici (Branka Križak, Katja Šepić, Anton Starčić-Šopeć i Mario Taučer) govorili su svoje stihove u srdačnoj atmosferi druženja.

S Hrvatskim znanstvenim društvom za povijest zdravstvene kulture Katedra Čakavskoga sabora Klane susrela se u Klani, 17. svibnja 2004. godine. Tom su prigodom, u ugodnom okruženju, održana dva predavanja - prvo predsjednika Zdravstvenoga društva, prof. dr. sc. Ante Škrobonje: Matične knjige kao izvor za demografska istraživanja te drugo, prof. Ivana Šnajdara: Povijest življenja na području Općine Klana. Sva su gostovanja završila druženjem na prigodnim domjencima.

Na staroj cesti za visoku šumu u tzv. Staroj Rebri pred nekoliko je stoljeća izgrađena kućica tipa istarskog kažuna s voltom i na dvije vode, koji je služio kao sklonište furmanima (kočijašima), šumarima i putnicima namjernicima, a po spoznajama etnologa i etnografa najistočniji je objekt tipa istarskog kažuna. Zub vremena i ljudski nemar učinili su svoje te je kućica došla u ruševno stanje.

Na inicijativu članova Povijesnoga društva i uz pomoć članova Pjevačkog zbora “dr. M. Laginje” te Planinarskog društva, tijekom više godina je kućica u potpunosti renovirana, uz nju je uređeno piknik izletište te je spremna za turističku valorizaciju.

U toj obnovi skinut je krov kućice, izrađena armiranobetonska ploča, koja je učvrstila kućicu i spriječila daljnji prodor vode u voltu, pa je onda krov ponovno pokriven prirodnim kamenim pločama.

Jedna od najvažnijih i najzahtjevnijih aktivnosti Društva, uz znanstvene skupove i izdavačku djelatnost su svakako konzervatorski radovi s kojima je Društvo počelo od samoga osnutka.

Kaštel Gradina

Kaštel Gradina, jedna od nekadašnjih obrambenih točaka austrijskog carstva, čiji začeci sežu u kasno antičko doba (III., IV. stoljeće nove ere), uvjetovao je u svom podnožju razvoj naselja Klana, trgovišta i putne stanice, a danas sjedište općine Klana. Zub vremena, potres 1870., i potom njegova razgradnja za materijal, uvjetovali su njegovo sadašnje stanje koje je Društvo druge godine od osnutka počelo arheološki istraživati i ostatke konzervirati s ciljem turističke valorizacije, kao jedne od najvažnijih povijesnih destinacija i spomenika kulture. Sustavni radovi traju četrnaest godina pod nadzorom Državne uprave za zaštitu spomeničke baštine – Konzervatorskog odjela u Rijeci i stručnim vodstvom arheologa Ranka Starca, a uz pomoć Općine Klana, Primorsko-goranske županije, a povremeno i Ministarstva kulture.

Od znatnih arheoloških nalaza je u predvorju Općine postavljena stalna izložba koja je cjelodnevno dostupna svima koje takve stvari zanimaju. Ti arheološki radovi i nalazi Društva uvjetovali su sudjelovanje Općine u dobivanju sredstava u visini 75.000 eura od Europske unije kojima je izgrađena nova cesta u dužini od 600 m do kaštela, izrađen promidžbeni materijal i snimljen turistički promidžbeni film o Kaštelu Gradina i liburnijskom limesu.

Radovi se sada privode kraju, a slijedi uklapanje povijesne priče Gradine u turističku ponudu Općine Klana i stavljanje te destinacije u praktičnu primjenu korisnim radom Društva.

Rimski zid (Liburnijski limes)

Rimski zid ili tzv. Liburnijski limes koji je vjerojatno uvjetovao gradnju početaka kaštela Gradine i čija je glavnina nastala u III. i IV. stoljeću naše ere, prolazi djelomice i našim područjem u blizini Studene. Društvo je iniciralo i nekoliko zadnjih godina radilo na arheološkom istraživanju i konzerviranju dijela toga monumentalnog rimskog obrambenog sustava po istim pravilima kao i na kaštelu Gradina. Konzervirano je oko sedamdeset metara zida na području Vranjeno i na Presiki te je sada s onim dijelom što su ga u blizini konzervirali dvadesetih godina dvadesetog stoljeća Talijani uređeno stotinjak metara zida i sada dostupno znatiželjnicima i spremno za turističku valorizaciju.

Gradinsko naselje Židovje

Na brdu Židovje pokraj Klane, koje dominira cijelim krajem, nalaze se ostaci; po Talijanima pri gradnji bunkera potpuno devastiranoga gradinskog naselja, zvanog Zidovje.

Društvo za povjesnicu nije do sada, uza sve druge aktivnosti, stiglo organizirati neko njegovo temeljitije istraživanje. No, ipak je prije nekoliko godina arheolog Ranko Starac, u dogovoru s nama, izradio dvije sonde, od kojih je jedna bila sterilna, a u drugoj su pronađeni ostaci prapovijesne keramike i jedan uzorak, po svemu sudeći, troske od nekog topljenja rudače.

Sada kada se privode kraju radovi na kaštelu Gradina i liburnijskom limesu, počeli smo s pripremama za početak temeljitijeg istraživanja na gradinskom naselju i drugim potencijalnim prapovijesnim destinacijama na našem području.

Za obilježavanje jubilarne 150. obljetnice rođenja dr. Matka Laginje organizirani su djelatni (organizacijski) i posebno počasni odbor za proslavu te kulturne i povijesno-društvene manifestacije. U organizacijskom odboru kojemu je po logici stvari kao istraživač i najbolji poznavatelj života i djela dr. Matka Laginje te inicijator obilježavanja, na čelu bio akademik Petar Strčić, na čelu počasnoga ondašnji predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Ivica Račan te uz njih predsjednik HAZU-a Ivo Padovan i rektori riječkog i zagrebačkog Sveučilišta, svi biskupi i nadbiskupi riječki, istarski, otočkih biskupija; zagrebački nadbiskup Josip Bozanić; kao i predsjednici svih najvažnijih hrvatskih kulturnih i društvenih institucija te načelnici i gradonačelnici svih primorskih i istarskih općina.

Bio je to skup najuglednijih ljudi kulture i znanosti Hrvatske, primjeren značaju dr. Matka Laginje.

Predstavnici Klane i Katedre Čakavskoga sabora u organizacijski bili su Ivan Šnajdar, koji je u organizacijskom odboru vršio dužnost potpredsjednika, i član odbora Anton Starčić Šopeć.

Ujedno je Katedra Čakavskoga sabora – Društvo za povjesnicu Klana bila i tehnički nositelj organizacije obilježavanja jubileja. U okviru obilježavanja organiziran je znanstveni skup koji se sastojao iz dva dijela. Prvi je dio održan 10. lipnja 2002., u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu, u nazočnosti cjelokupnoga rukovodstva HAZU i velikog broja akademika i gostiju.

Tom su prigodom govorili dr. sc. Antun Vujić, ministar kulture RH i predsjednik HAZU-a, akademik Ivo Padovan, a o životu i djelu dr. Matka Laginje i njegovom rodnom mjestu i vezom s Klanom izlagali su predsjednik Organizacijskog odbora, akademik Petar Strčić i potpredsjednik Odbora i načelnik Općine Klana, Ivan Šnajdar.

Na kraju je prikazan sačuvani dokumentarni film o sahrani dr. Matka Laginje.

Drugi dio znanstvenoga skupa održan je dan kasnije, u Pomorskom i povijesnom muzeju u Rijeci. Skup je započeo prigodnim slovom župana Primorsko-goranske županije, Zlatka Komadine, a na znanstvenom skupu su svoja izlaganja održali akademik Petar Strčić, Ivan Šnajdar, prof., dr. sc. Mato Kukuljica (prezentiravši film o sahrani dr. Matka Laginje), prof. dr. sc. Nikša Stančić, dr. sc. Hrvoje Matković, mr. sc. Željko Klaić, mr. sc. Tea Perinčić, mr. sc. Vesna Munić, mr.sc. Darinko Munić, dr. sc. Tanja Polonijo, mr. sc. Sandi Blagonić, mr. sc. Branko Kukurin, Sandi Holjevac, prof., dr. sc. Bosiljka Janjatović, dr. sc. Tihana Mršić, Bože Mimica, prof. i dr. sc. Franko Mirošević.

Tijekom obilježavanja obljetnice, posebna delegacija Općine Klana i Društva za povjesnicu položila je vijenac u Mirogojskim arkadama na grob dr. Matka Laginje, a poslije je nazočila znanstvenome skupu u HAZU. Ta je delegacija nazočila i otkrivanju biste dr. Laginji u Kastvu.

U povodu 150. obljetnice rođenja dr. Matka Laginje Društvo za povjesnicu i Organizacijski odbor uspjeli su od Hrvatske pošte ishoditi tiskanje jubilarne poštanske marke s likom dr. Matka Laginje. Svečana promocija marke upriličena je 10. kolovoza 2002., na 150. rođendan Matka Laginje, u prepunoj dvorani nekadašnjega klanjskog kina. Marku su predstavili predsjednik Filatelističkog društva iz Rijeke, Marijan Turina, i filatelist, klanjski zet, dr. Vladimir Smešny. Na marki nominalne vrijednosti 5 kn, izrađenoj u različitim varijantama zelene boje, prikazan je lik Matka Laginje te uz ime, godina rođenja i smrti.

Uz marku su izdane dvije prigodne omotnice koje je kreirao glavni urednik Zbornika, a na kojima su prikazane grafike J.W.Valvasora iz 1689. i G. Pieronija iz 1639. S markom je izrađen i poseban žig s Laginjinim likom i brojem pošte u Klani. Marku te omotnice prati i tzv. maximum karta. Događanje je pratila i numizmatička izložba.

Uz izdavanje marke Društvo je organiziralo i izdavanje reprint izdanja Laginjine knjige “Kastav grad i općina” iz 1889. godine, koja zapravo predstavlja najstariju monografiju ovoga kraja.

Društvo se odlučilo za ovo ponovljeno izdanje i zato što se ovo djelo gotovo više nije moglo naći u knjižnicama, a k tome je i od posebne važnosti zbog i tako rijetkih zapisa o Klani, Studeni, Škalnici, Liscu i Brezi. Knjigu je uredio predsjednik Društva, Ivan Šnajdar, a pogovor su napisali mr.sc. Darinko Munić i akademik Petar Strčić koji je ponovljeno izdanje i predstavio zajedno s urednikom. Knjiga je izdana u nakladi od 300 primjeraka, numerirano je 50 primjeraka, a dobili su je svi sudionici predstavljanja, besplatno, kao što se dobiju i ostala izdanja Društva.

Predstavljanje knjige i marke završilo je vrlo uspjelim koncertom Mješovitog pjevačkog zbora “dr. Matko Laginje” iz Klane i gostiju, Ženskoga pjevačkog zbora KUD “Učka” iz Matulja.

Vrlo značajnu ulogu desetak članova Predsjedništva i Društva obavlja u izdavanju općinskog glasila “Glasnik Općine Klana”, koji izlazi dva puta godišnje, od prosinca 1997.

Članovi Društva su inicijatori izlaženja, a Ivan Šnajdar, Ivana Starčić – Marinčić i Željka Šarčević smjenjuju se na mjestu urednika glasila.

Članovi Društva su i najzastupljeniji među suradnicima i bez njihove suradnje glasilo vjerojatno ne bi niti izlazilo. Glasnik koji omogućava temeljito obavještavanje svih mještana Općine o svim događanjima na ovom području, tiska se u nakladi od oko 1100 primjeraka i besplatno se dostavlja svakoj obitelji. Do sada su izašla 24 broja i jedno je od povijesnih vrela za budućnost.

Osim rada na Glasniku, članovi Društva inicirali su i oblikovali izdavanje i izradu općinskih suvenira, novih razglednica, promidžbenih prospekata i kopija srednjovjekovnih grafika koje koristi Općina Klana i čiju izradu financira.

Jedan od važnih općinskih poslova u kojem su sudjelovali članovi Društva, otvaranje je i rad Multimedijalnog centra u Klani. Ideja je potekla upravo iz Društva, zbog važnosti da se ponovno otvori knjižnica u Klani, koja je začeta još u XIX. stoljeću.

U zgradi Vatrogasnog doma adaptirano je visoko potkrovlje, opremljeno je i 11. svibnja 2005. svečano je otvoren Multimedijalni (kulturni) centar na površini od 240 m² sa sljedećim sadržajima: knjižnica, čitaonica, informatički centar (15 kompjutora), tehničke, kulturne, glazbene radionice, tehnika projiciranja i reproduciranja, organizacije tečajeva (strani jezici, informatika i sl.), predavanja, prezentacije, okrugli stolovi.

Zaposlene su dvije djelatnice (profesorice), inače članice Predsjedništva Društva. Centar vrlo uspješno radi već devetu godinu: uspio je organizirati korisno i produktivno trošenje slobodnog vremena, pretežno mladih ljudi, odvući ih od ulice, a posjećenost je prosječno šezdesetak posjetitelja dnevno. On je postao pravi kulturni centar općine.

Na poticaj Društva za povjesnicu Klana, Općina Klana je zadnjih desetak godina uložila preko milijun kuna na održavanje sakralnih objekata kao spomenika kulture na klanjskom području.

Obnovljeni su krovovi na crkvama sv. Jurja u Liscu, sv. Vicence na Škalnici, sv. Nikole u Studeni, sv. Mihovila na groblju u Klani, a postavljen je i novi centralni križ na groblju. U crkvi sv. Nikole u Studeni je restauriran i stari pod crkve koji je bio pokriven betonom.

U svojoj organizaciji Društvo je uz pomoć Općine kamenom zamijenilo pod crkve sv. Mihovila na groblju. Uz to je arheološki istražena crkva te je pronađena grobnica obitelji Barbi Panizzoli, iz 16. i 17. stoljeća te je identificirana zadnja sahranjena osoba – Ana Marija Panizzoli i njen malodobni sin, umrli u drugoj polovici XVII. stoljeća.

U suradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture, zaštićeni su svi sakralni objekti kao spomenici kulture. Spomenikom kulture proglašen je i sačuvani drveni kip sv. Antuna Padovanskog iz srušene crkve sv. Antona koji čuva obitelj Stupar iz Klane.

Uz to je organizirana izložba svih sakralnih spomenika i spomenika kraj putaša s cijele općine, a album s fotografijama je poklonjen riječkom nadbiskupu Ivanu Devčiću prigodom njegove vizitacije u Klani.

Društvo od osnutka organizira istraživanja svekolikih odrednica života, zbivanja i nalaza na klanjskom području. U okviru toga registriralo je nalaz kostiju u šljunčari Gumance te je putem Prirodoslovnog muzeja iz Rijeke i Geološkog fakulteta iz Zagreba organiziralo njihovo istraživanje.

Ustanovljeno je da se radi o o ostacima pragoveda, starih oko 17 tisuća godina, o čemu su na VI. kulturno – znanstvenom skupu referirali geolozi, bračni par Marijanec iz Zagreba. Nalazište je uvršteno kao jedno u nizu destinacija u klanjskoj turističkoj ponudi.

U petnaestogodišnjem radu Društvo je sudjelovalo u obilježavanju 50. obljetnice rada maestra Dušana Prašelja, 100. obljetnice rođenja Drage Gervaisa, izbora Petra Strčića za akademika, 150. i 160. obljetnice Osnovne škole Klana; aktivno je sudjelovalo u radu Čakavskoga sabora, u časopisu Kolekcionar predstavilo je rad Društva, Općinu Klana i kolekcionare članove klanjske Katedre Čakavskog sabora; promoviralo je knjige, organiziralo umjetničke izložbe, sudjelovalo u organiziranju likovne kolonije u Klani, iniciralo održavanje sakralnih objekata, prikupljalo arhivski materijal i sudjelovalo u nizu manjih svakodnevnih događanja koja život znače u malim, ali i u velikim sredinama.

Nakon izbora 2009. godine je vođenje Općine Klana preuzela grupa ljudi koja je zbog neznanja, političkih razloga i razloga osobne netrpeljivosti prema dijelu vodstva Društva za povjesnicu odmah bitno smanjila proračunom predviđena sredstva za redovnu djelatnost i za arheološko-konzervatorske radove.

Osim toga, do današnjih dana oni su pokazali potpuno nemarni i zapostavljajući odnos prema kulturnim i društvenim zbivanjima te kulturnoj baštini. To se ne odnosi samo na Društvo za povjesnicu, nego i na druga društva i udruge, posebno iz područja kulturnih i društvenih djelatnosti i škole Klana.

Taj svoj stav i ponašanje potvrđuju i potpunim ignoriranjem i nepraćenjem tih djelatnosti te je Klana praktički jedina općina s takvim odnosom prema kulturi, društvenim djelatnostima i baštini.

To naravno ima direktne razorne posljedice za te djelatnosti jer je financiranje svedeno na puko preživljavanje i snalaženje rukovodstva da se preživi što će dugoročno gledano prouzročiti bitno zaostajanje kulture i obeshrabruje ljude da se tim djelatnostima bave, a osim toga u razvoju se komplementarno usporavaju djelatnosti poput razvoja turizma.

U siječnju 2009. godine održana je redovna izborna skupština Društva koja je pozitivno valorizirala rad Društva i njegova postignuća te rezultate. Potvrđeni su principi i način rada Društva.

Nazočni članovi i gosti skupštine prihvatili su izvješće o petnaestogodišnjem radu Društva koje je podnijelo Predsjedništvo Društva i prijedlog programa daljnjega rada Društva.

Na skupštini je jednoglasno izabrano novo predsjedništvo koje će sljedeće četiri godine voditi Društvo u sastavu: Ivan Šnajdar (predsjednik), Anton Starčić (tajnik), Anita Afrić, Viktor Gržinčić, Mario Taučer, dr. Vladimir Smešny, Rudolf Iskra, Ana Babić, Josip Laginja, Ana Sušnik Mudrić i dr. sc. Tea Mayhew.

Do danas je održano ukupno 20 kulturno-znanstvenih skupova “Dani dr. Matka Laginje”. U dosadašnjem radu sudjelovao je ukupno 71 predavač i to:

- 4 akademika (Petar Strčić, Lujo Margetić, Milan Moguš, Franjo Šanjek)

- 1 monsinjor

- 26 doktora znanosti

- 11 magistara znanosti

- 18 profesora različitih profila - 3 arheologa

- 5 diplomiranih inženjera

- 1 pravnik

- 3 speleologa

- 1 heraldičar

- 2 novinara – publicista

- 2 suradnika više stručne spreme Predavači su održali 150 predavanja na stručno – znanstvenim skupovima i pet predavanja izvan njih.

Uz ove suradnike svoje su članke, pjesme, ilustracije i sl. dala još petnaestorica suradnika izvan kulturno-znanstvenih skupova.

Prijevode sažetaka i raznog arhivskog materijala uradilo je ukupno sedam prevoditelja: s latinskog, talijanskog, njemačkog, slovenskog i engleskog jezika.

Temeljem ovoga rada izdano je osam Zbornika Društva na preko 2200 stranica teksta, ilustracija, zemljopisnih karata, fotosa i sl., te pet izvanrednih izdanja.

U raznim manifestacijama Društva sudjelovala su šestorica odraslih pjesnika i petero pjesnika učenika OŠ Klana te pet pjevačkih zborova i četiri klape.

- U radu Društva sudjelovala su još dva akademska slikara, trojica slikara amatera, jedan režiser, dvojica likovnih kritičara, četiri dirigenta, dvojica kompozitora te dvojica klavirista i više učitelja.

Održano je ukupno 28 izložbi slika, skulptura, fotografija, etnografije, spomenika, starih dokumenata, zemljopisnih karata, maraka, starog oružja, pečata, rukotvorina itd.

Organizirana su tri susreta sa sličnim društvima.

Organizirano je 15 arheološko-konzervatorskih kampanja na Kaštelu Gradina u Klani, pet na Liburnijkom limesu (Rimskome zidu) i jedno sondiranje na prapovijesnom gradinskom naselju Zidovje. Rezultat toga rada je gotovo u cijelosti arheološki istražen i konzerviran Kaštel Gradina, a konzervirano je i oko 70 m Liburnijkog limesa, sondirano prapovijesno gradinsko naselje Zidovje, izgrađeno 600 m nove ceste za Gradinu, snimljen promidžbeni film o Gradini i Rimskome zidu.

Organizirana jezikoslovna istraživanja mjesnih govora rezultirala su znanstvenim člancima u zbornicima Društva, knjigom “Govori Klane i Studene” dr. sc. Ive Lukežić, knjigom (VII. Zbornikom) “Toponimija Općine Klana” Stanka Gilića i znatno uznapredovalim radom na rječniku mjesnoga govora Klane.

O istraživanju života i djela dr. Matka Laginje napisano je i, u Zbornicima Društva, objavljeno 36 članaka.

Prikupljen je etnografski materijal i otvorena Etno kuća, tzv. Rebičina kiša.

Članovi predsjedništva Društva sudjelovali su u osnivanju multimedijalnog centra i općinskog Glasnika, koji i uređuju.

Da se dalje ne nabraja mnoštvo manjih akcija i djelatnosti, recimo još samo da se sustavno surađuje s drugim Katedrama, društvima, znanstvenim institucijama i ustanovama, prikuplja se arhivski i fotografski materijal, a “Dani dr. Matka Laginje”, koji su i internacionalni, i dalje ostaju najvažnija, najreprezentativnija i nadaleko poznata kulturna manifestacija u općini Klana.

Istovremeno, Društvo za povjesnicu najvažniji je promotor Općine na kulturnom planu, a valja istaknuti i da je upravo ono, s nevjerojatno malo sredstava napravilo nemjerljivo mnogo za kulturu ovoga kraja i za njegovu prepoznatljivost te stvorilo uvjete da kulturne vrednote i spomenici kulture mogu i budu i turistički valorizirani.

Katedra Čakavskoga sabora – Društvo za povjesnicu Klana je tijekom 2010. godine realizirala i organizirala sljedeće programe, poslove i aktivnosti.

- Na samom početku godine poslano je izvješće o radu Društva u 2009. godini sufinancijerima Županiji i Općini te Čakavskom saboru u Žminju kao krovnoj organizaciji. Poslan je i popis izdavačke djelatnosti Društva Čakavskom saboru1.

- Kako je u veljači 2010. isticao četverogodišnji mandat Predsjedništva Društva, nakon priprema je 22. siječnja 2010. održana Redovna izborna skupština Društva. Na skupštini je izložena vrlo raznolika, bogata i sveobuhvatna djelatnost Društva obavljena u prethodnom 4-godišnjem razdoblju koja obuhvaća kulturno-znanstvene skupove na kojima su sudjelovali eminentni znanstvenici i akademici s različitih odrednica života i struke, građanima je predstavljeno više izložbi, izdana je jedna zbirka pjesama, sedmi Zbornik Društva, a osmi je u pripremi za izdavanje. Sudjelovali smo i surađivali na velikom broju manifestacija drugih Katedri i raznih stručnih, znanstvenih i kulturnih institucija.

Posebno valja naglasiti ogroman posao napravljen na arheološkim istraživanjima i konzervaciji na kaštelu Gradina, Rimskom zidu, gradinskom naselju i sakralnim objektima po svim stručnim, znanstvenim i zaštitarskim normama.

Priča za sebe je realizacija kulturno-znanstvenoga međunarodnog projekta “Prekrižene meje” u suradnji s općinama Ilirska Bistrica i Pivka za koji su dobivena sredstva Europske unije, a koji ne bi bio moguć bez Društva za povjesnicu i pretpostavki koje su rezultat dugogodišnjeg smislenog i organiziranog rada Društva. Rezultat tog projekta za Općinu Klana je izgrađena cesta za kaštel Gradinu, promidžbeni materijal, film o dvama najvažnijim spomenicima kulture na našem području – kaštelu Gradini i Rimskom zidu, međunarodni znanstveni skup, zbornik radova s istoga, velika međunarodna promidžba Općine i Društva i mogućnost turističke valorizacije ovoga kraja, uređenje turističkog prostora i zapošljavanje.

Na izbornoj skupštini kojoj je nazočio veliki broj članova i gostiju izabrano je novo rukovodstvo Katedre u sastavu: Anita Afrić, dr. sc. Tea Mayhew, Ana Sušnik Mudrić, prof., Ana Babić, prof., dr. Vladimir Smešny, Anton Starčić Šopeć, Ivan Šnajdar, prof., Mario Taučer, Rudolf Iskra, prof., Viktor Gržinčić i Josip Laginja.

Za predsjednika i tajnika su ponovno izabrani Ivan Šnajdar i Anton Starčić-Šopeć. Po završetku izbornog dijela Skupštine, a u povodu 80. obljetnice Rapalskog ugovora, akademik Petar Strčić je održao predavanje na temu posljedica Rapalskog ugovora. Na kraju je potvrđeno članstvo u Čakavskom saboru, a službeni predstavnik u Predsjedništvu sabora je predsjednik Društva.

- Tradicionalni XVII. po redu i kontinuitetu kulturno-znanstveni skup XVII. dani dr. Matka Laginje održani su u subotu 20. i nedjelju 21. ožujka 2010. u Klani. Na znanstvenom skupu 20. ožujka, nakon uvodnog slova i izlaganja o obljetnicama predsjednika Društva, Ivana Šnajdara, održano je sedam izlaganja i projekcija filma o sahrani dr. Matka Laginje:

- akademik Petar Strčić, 80. obljetnica smrti dr. Matka Laginje

- dr. sc. Tea Mayhew, Klana u drugoj polovici 19. st.

- Nensi Čargonja Košuta, prof., Sitni oblici usmene književnosti u Klani

- Ivana Marinčić, prof., Obiteljski nadimci u Klani

- mr. sc. Željka Modrić – mr. sc. Marko Randić, Mjere zaštite i praćenja stanja na cretu Trstenik

- Andrej Radalj, Posebnosti orintofaune klanjskog područja

- Miha Krofel, prof. Praćenje medvjeda na sjevernim Dinaridima

Skup su vodili akademik Petar Strčić i prof. Ivan Šnajdar. Nakon završenog skupa u izložbenom prostoru kinosale je otvorena izložba Klana va vrime Franca Jozefa koja je bila otvorena i nekoliko narednih dana i koja je bila vrlo posjećena.

U nedjelju, 21. ožujka Društvo je organiziralo Šetnju dijelom fortifikacija rapalske granice Breza-Židovje-Studena-Klana s posjetom izložbi Klana va vrime Franca Jozefa koju je vodio Ivan Starčić, s ciljem upoznavanja građana s dijelom naše donedavne prošlosti. Akcija šetnje je ponovljena i u VI. mjesecu.

- Tijekom godine su članovi predsjedništva sudjelovali na raznim drugim manifestacijama susjednih katedri, znanstvenim skupovima, izložbama, simpozijima: Kostrene, Mošćenica, Rijeke, Opatije, HAZU-a, Ustanove Priroda, Državnog arhiva, Prirodoslovnog muzeja, Pomorsko-povijesnog muzeja Hrvatskog Primorja, Arheološkog muzeja Pula, Društva za povijest iz Ilirske Bistrice itd.

- Bili smo domaćini velikoj grupi arheologa i turističkih djelatnika iz cijele Hrvatske (dva autobusa) kojima je predstavljena arheološko-konzervatorska te izložbeno-izdavačka djelatnost Društva. Posjetiteljima je podijeljen promidžbeni materijal te nekoliko djela iz fundusa izdavačke djelatnosti.

- Uspostavljena je suradnja s Arheološkim muzejom iz Pule na velikom projektu pronalaženja, označavanja i obrade kamena međaša na području Istre i Primorja (posebno područja Klane) i kroz cijelu godinu pružena i konkretna pomoć istraživačima na terenu u vođenju, kartama i literaturi te pronalaženju kamena međaša. Taj će rad rezultirati stručno-znanstvenim predavanjem na XVIII. danima dr. Matka Laginje 2011. godine. Dogovorena je razmjena tiskovina s muzejom.

- Voditeljici programa zaštite spomenika u Primorsko-goranskoj županiji, Hirceli Morgan, je na terenu u Klani prezentiran cjelokupni rad Društva na zaštiti spomenika i prezentacije nalaza.

- Za općinski blagdan, Rokovu 2010. Društvo je sudjelovalo s izložbom Kamena grla šterni i mostovi na području Općine Klana. Učinjen je velik napor pronalaženja i snimanja kamenih grla šterni po svim našim naseljima i fotografiranja čak 36 mostova po cijeloj općini. Izložba koja je pobudila velik interes javnosti postavljena je u izložbenom prostoru kinodvorane.

- Kako je dio članova Predsjedništva Društva bio aktivan u organizaciji umirovljenika, razvila se vrlo aktivna suradnja, pa su tako naši članovi bili domaćini i vodiči gostima umirovljenika iz Istre (Žminj, Novigrad, Buje) prilikom obilaska i predstavljanja prirodnih i kulturnih znamenitosti Klane i ovoga kraja.

- Lovačkom vjesniku u Zagrebu poslan je članak Ivana Šnajdara Znanstveno istraživanje staništa vuka, risa i medvjeda na širem području Klane kojim je predstavljen dio djelatnosti i predavanja u Društvu čime se prezentiraju vrlo važna istraživanja i upoznaje građanstvo s ciljem zaštite divljači. Članak je objavljen u Lovačkom vjesniku.

- Kroz cijelu godinu intenzivno se radilo na prikupljanju, obradi i pripremi članaka s temama predstavljenim na Danima dr. Matka Laginje koji će biti objavljeni u osmom zborniku Društva polovicom 2011. godine.

- Nastavljena je bliska suradnja s akademikom Petrom Strčićem i ostalim mnogobrojnim suradnicima Društva te je pripremljeno sedam izlaganja za naredne XVIII. dane dr. Matka Laginje.

- Sudjelovali smo u ispraćaju dugogodišnjeg suradnika Društva pok. akademika Luje Margetića koji je značajno zadužio naše Društvo.

- Održano je više sastanaka Predsjedništva Društva na kojima je koordiniran i usmjeravan rad Društva koje u zadnjih godinu i pol od dolaska nove lokalne vlasti ima značajnih problema u financiranju, prostoru za rad i nerazumijevanju i nezainteresiranosti za kulturna zbivanja u našoj općini, što naliči gotovo na opstrukciju i politiziranje, usprkos ogromnim zaslugama Društva. Naš rad, a posebno kulturno-znanstveni skup Dani dr. Matka Laginje tradicionalno prati velik broj građana (na predavanjima 60-80 sudionika).

- Društvo intenzivno radi na prikupljanju arhivskih materijala po knjižnicama i Državnim arhivima u Hrvatskoj i inozemstvu (Ljubljana, Trst, Graz, Udine) i stalno pronalazi nove suradnike. Društvo je uz Multimedijalni centar (kojega je inicijator) najvažniji promicatelj kulturnih zbivanja na našem području i jedan od najvažnijih nositelja promidžbe našeg kraja koje drži korak s našim susjedima na polju kulture.

Predsjednik Društva

Ivan Šnajdar, prof.

Katedra čakavskog sabora - Društvo za povjesnicu Klana je tijekom 2011. godine organizirala sljedeće programe, poslove i aktivnosti:

- početkom kalendarske godine poslano je izvješće o radu u 2010. godini sufinancijerima: Primorsko-goranskoj županiji sa sjedištem u Rijeci, Općini Klana, te Čakavskom saboru sa sjedištem u Žminju.

Dana 19. i 20. ožujka 2011. godine održan je tradicionalni XVIII. po redu kulturno- znanstveni skup „Dani dr. Matka Laginje". Na stručno-znanstvenom skupu u prepunoj općinskoj vijećnici, kojega su vodili predsjednik Društva i akademik Petar Strčić, nakon uvodnog slova i izlaganja o obljetnicama koje su pale u 2011. godini održano je ukupno šest stručno-znanstvenih izlaganja:

- Ivan Lesinger: BILJNA LJEKARNA KLANJSKOG KRAJA

- dr. sc. Ivan Radman Livaja: ARHELOŠKI NALAZI RIMSKE BRONČANE POSUDE IZ PEĆINE NA PRESIKI KOD STUDENE

- dr. sc. Slaven Bertoša, Tatjana Bradara, Nenad Kuzmanović: SREDNJEVJEKOVNA I NOVOVJEKOVNA POVIJEST KLANE I OKOLICE U SVIJETLU GRANIČNIH OZNAKA

- Stanislav Gilić: POPISI PUČANSTVA U OPĆINI KLANA

- Ivan Šnajdar: LJUDSKI GUBICI U II. SVJESTKOM RATU S PODRUČJA OPĆINE KLANA

- dr. sc. Tea Mayhew: O JEDNOJ POLICIJSKOJ POTJERI ZA IVANOM BRMALJEM IZ STUDENE U XVIII. STOLJEĆU

Zbog službene spriječenosti mr. sc. Lidije Nikočević nije održala njeno predavanje:

- VALORIZACIJA ETNO KUĆE REBIČINA KIŠA I PRIJEDLOZI POBOLJŠANJA

Nakon stručno-znanstvenog skupa u izložbenom prostoru ex kinodvorane otvorena je u spomen na preminulog klanjskog slikara Josipa Baraka izložba njegovih crteža. Izložba je bila otvorena od nedjelje do srijede, a izazvala je veliko zanimanje i bila posjećena od brojnih mještana i gostiju.

Nakon višegodišnjih priprema i prikupljanja radova, u kolovozu 2011. godine je tiskan, a u listopadu u nazočnosti velikog broja članova i gostiju promoviran osmi svezak Zbornika Društva za povjesnicu Klana. U programu predstavljanja osmog Zbornika sudjelovao je pjevački zbor „Matko Laginja", a zbornik je uz asistiranje glavnog urednika Ivana Šnajdara promovirao akademik Petar Strčić i maestro prof. Dušan Prašelj. Zbornik je tiskan djelomice i u boji na 650 stranica na kojima su tiskana 44 stručno- znanstvena rada većeg broja suradnika (akademika, magistara i doktora znanosti, te razni drugih stručnjaka), i opširno izvješće o 18-godišnjem radu Društva, dva priloga i deset pjesama na mjesnim govorima ovog kraja, te set starih karata. Zbornik je i bogato ilustriran. Prvi put je izdan i CD, odnosno elektroničko izdanje Zbornika u boji.

Početkom listopada 2011. godine Općina Klana je temeljem naredbe Državne revizije prebacila na račun Društva 20.000,00 kn. koja je još 2009. godine ishodilo Društvo za arheološke radove na kaštelu Gradina od Primorsko-goranske županije. Iako je za tu vrstu poslova to razdoblje nepovoljno, ipak je Društvo organiziralo radove na uređenju prostora u prednjem dijelu kaštela nakon arheoloških zahvata s ciljem prilagođavanja tog dijela kaštela u buduće gledalište amfiteatarskog oblika već namijenjenu za buduće kulturno-turističko-zabavnu valorizaciju kaštela Gradine. Tijekom radova nađeno je nešto keramike, te srebrni kvadratni novčić iz 16. stoljeća. Radove u vrijednosti od 13.000,00 kn. izveo je licencirani obrt „Nedeljko" pod nadzorom arheologa, a završetak do utroška raspoložive sume izvest će se na proljeće 2012. godine. Tijekom 2011. godine članovi Društva su u suradnji sa suradnicima Arheološkog muzeja u Puli sudjelovali u određivanju pozicije dijelova Liburnijskog limesa i pronalaženjem kamena međaša na ovom području, pri čemu je pronađeno nekoliko do sada nepoznatih kamena međaša iz 18. i 19. stoljeća.

Društvo u suradnji s Hrvatskim lovačkim društvom „Zec" iz Klane, u okviru obilježavanja važnih obljetnica za povijest lova na širem klanjskom području, sudjeluje u izdavanju knjige o povijesti lova Priče o lovu i .... autora Ivana Šnajdara.

Već gotovo godinu dana traju pripreme za XIX.. po redu kulturno-znanstveni skup „Dani dr. Matka Laginje". Za njega je pripremljeno pet stručno-znanstvenih izlaganja i izložba fotografija portreta Matka Laginje u povodu obilježavanja 160. godišnjice njegovog rođenja. U suradnji s Pjevačkim zborom „Matko Laginja" u Klani, a u okviru „Dana dr. Matka Laginje" u povodu obilježavanja 10. obljetnice vođenja klanjskog zbora dirigentice Nedeljke Srebovt izvršene su pripreme za koncert zbora na kojem će nastupiti i Mješoviti pjevački zbor „GimpI" iz Ravne Gore, rodnog mjesta maestre Nedeljke Srebovt.

Društvo je u 2011. godini aktivno surađivalo s Čakavskim saborom i katedrama Čakavskog sabora s šireg područja Rijeke i drugim kulturnim udrugama, a i u toj godini se intenzivno radilo na prikupljanju arhivskog materijala u našim i stranim arhivima. Predsjedništvo je kooptiralo u rad predsjedništva aktivnog vanjskog suradnika-geodeta Sašu Valenčića iz Škalnice.

Usprkos svim problemima koji djelomice proizlaze iz tendencioznog i financijskog nepodržavanja Društva od strane Općine Klana, Društvo je jedan od važnijih čimbenika u kulturnom životu ovog kraja.

Predsjednik

Ivan Šnajdar, prof.

U proteklom 4-godišnjem razdoblju Društvo je djelovalo u otežanim financijskim i prostorinim uvjetima. Općina Klana je svake godine bitno smanjivala financijsku potporu, da bi ona u 2012. godini sasvim izostala, te da nije bilo sustavne pomoći Upravnog odjela za školstvo i društvene djelatnosti Primorsko - goranske županije, Društvo bi bilo moralo prestati s djelovanjem.
Dio financijskih sredstava (20.000,00 kn.) koja su doznačena preko Općine Klana 2011. godine bila su namjenska sredstva Županije Primorsko-goranske Društvu za arheološke radove, a prikazana su kao donacija Općine Klana.
Veliki problem je i prostor za djelovanje i smještaj bogate arhive i izdavačke djelatnosti Društva. Društvo za povjesnicu Klana je s ostalim općinskim društvima deložirano iz općinskih prostora u Klani u društveni prostor sela Breza (stara škola), u potpuno neuvjetni prostor, a da se Društvu se nije omogućilo korištenje odgovarajućeg prostora u staroj školi u Klani. Posljedice su to politizacije društvenih prilika u Općini Klana, bez i trunke naše umiješanosti, koje su nama otežavale rad.
U godini kada se obilježavala 160. obljetnica rođenja dr. Matka Laginje, organizrirali smo XIX. po redu u kontinuitetu kulturno-znanstveni skup „Dani dr. Matka Laginje" u Klani dana 17. i 18. ožujka 2012. godine.
Skup se sastojao od triju dijelova i to

• stručno-znanstvenog skupa,
• dvije izložbe fotografija,
• koncerta pjevačkih zborova

Prije početka stručno-znanstvenoga skupa, u povodu 160-godišnjice rođenja dr. Matka Laginje, položeno je cvijeće na spomenik dr. Matku Laginji u parku ispred zgrade Općine Klana, čemu su nazočili mnogobrojni sudionici skupa.
Predsjednik Društva je u uvodnom slovu govorio o obilježavanju 160. obljetnice rođenja dr. Matka Laginje i njegovom značenju za klanjski i istarski kraj, te za čitavu Hrvatsku. Podsjetio je nazočne na davni zaključak Učiteljskog zbora, školskog odbora, Općinskog vijeća Općine Klana, te prijedloga Društva za povjesnicu Klana, da Osnovna škola Klana ponovno ponese ime dr. Matka Laginje, najznačajnije ličnosti potekle s ovoga kraja, kao što je to učinjeno u mnogim drugim krajevima s njihovim velikanima.
Nazočne (preko 70 sudionika skupa) je podsjetio i na druge prigodne i značajne obljetnice i događaje iz naše davne i novije povijesti.
Na stručno-znanstvenom skupu koji je potom uslijedio predstavljena su slijedeća izlaganja:

• akademik Petar Strčić: „Laginja danas"
• prof. dr. sc. Slaven Bertoša: „Novovjekovni migracijski doticaji žitelja Klane, Lisca i Studene s Pulom"
• mr. sc. Jani Kukurin: „Osnovna škola Breza"
• Ivan Šnajdar, prof.: „Lovačke obljetnice"

Mr sc. Lidija Nikočević nije održala svoje izlaganje, jer je dolaskom u Klanu doživjela prometnu nesreću, a brigadir Jozo Nenadić nije došao na skup.
Po završenom znanstvenom skupu otvorene su dvije izložbe fotografija u povodu 160. obiljetnice rođenja dr. Matka Laginje:

• izložba fotografija, skulptura i portreta dr. Matka Laginje
• izložba fotografija 10-godišnjih nastupa Mješovitog pjevačkog zbora „Dr. Matko Laginja" s dirigenticom Nedeljkom Srebovt.

Nakon toga je u bivšoj kino dvorani u Klani u 19,00 sati održan koncert Mješovitog pjevačkog zbora „Dr. Matko Laginja" iz Klane i Mješovitog pjevačkog zbora „Gimpl" iz Ravne Gore, rodnog mjesta dirigentice Nedeljke Srebovt. Zborovima su dirigirale Nedeljka Srebovt i Žaklina Majetić Mufić.
Tijekom ljeta 2012. godine unutrašnjost Kaštela Gradina i pristupi Kaštelu su temeljito uređeni, očišćeni od granja, suhe trave i drača. Krajem travnja mjeseca u suradnji s Hrvatskim lovačkim društvom „Zec" iz Klane, a u povodu 120. obljetnice pokušaja osnivanja vlastitog društva, te 20. obljetnice reaktiviranja lovačkog društva Zec Klana, na svečanoj sjednici Skupštine lovačkog društva u nazočnosti velikog broja lovaca i mnoštva gostiju otvorena je velika reprezentativna izložba lovačkih trofeja.
Uz izložbu su recenzent knjge „Priča o lovu i...." prof. dr. sc. Dominik Raguš s Šumarskog fakulteta u Zagrebu i autor knjige prof. Ivan Šnajdar predstavili to djelo o povijesti lova na ovom širem klanjskom području.
Knjigu na 404 stranice, uz stotine dokumenata i fotografija predstavio je lovačkoj i široj javnosti uz lokalno glasilo i Lovački vjesnik Lovačkog saveza Hrvatske, a poklonjena je i Muzeju lova, ribolova i šumarstva u Brodu na Kupi.
Knjigu su na poklon dobili svi lovci i uzvanici. Društvo za pojvjesnicu Klana nazočnima na lovačkoj skupštini podijelilo je stotinjak različitih brojeva Zbornika Društva, a najviše osmog sveska Zbornika koji je promoviran u prosincu mjesecu 2011. godine. Taj je osmi svezak tiskan na 650 stranica i sadrži obiman broj raznovrsnih tekstova stručnjaka (čak dva priloga iz starije povijesti ovoga kraja pok. Al ademika Luje Margetića). Do sada je ukupno izdano osam zbornika na oko 2400 stranica i pet izvanrednih izdanja na oko 900 stranica, što ukupno čini oko 3300 stranica teksta, ilustracija, na stotine fotografija, zemljopisnih karata, preslika originalnih dokumenata, starih razglednica i sl.
Osim toga održano čak 36 različitih izložbi, otvorena etnografska zbirka (etnografska kuća), vršeni su 15 godina sustavno arheloško - konzervatorski radovi, organizirane tribine i predavanja i vrlo razgranata suradnja sa susjednim katedrama i kulturnim i inim društvima i osobama u Hrvatskoj, Rep. Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Italiji, pa tako i u 2012. godini.
Na kraju naglašavam da tisak nije u izvješćima objavio našu zahvalu Županiji Primorsko-goranskoj (Upravni odjel za školstvo i društvene djelatnosti).

Predsjednik:
Ivan Šnajdar, prof.

Od godine 2009. Društvo za povjesnicu Klana djeluje u vrlo otežanim prostornim, i posebno financijskim uvjetima. Financijska potpora Općine Klana je gotovo izostala da bi 2012. godine prošla bez financijske pomoći, a u 2013. godini je Općina krajem godine doznačila 2.000,00 kn. pravdajući to nedostatkom sredstava nama, ali i drugim udrugama. Jedini prostor za sastanke postao je Multimedijalni centar, a prostor „stare škole" u Klani je značajno vremenski neiskorišten.
Baz financijske pomoći Primorsko - goranske županije društvo uopće ne bi moglo djelovati, na čemu im predsjedništvo Društva zahvaljuje.
U 2013. godini smo ipak, usprkos velikim teškoćama uspjeli organizirati najveću tradicionalnu kulturnu manifestaciju u Općini Klana, a to je XX. kulturno znanstveni skup „Dani dr. Matka Laginje". Skup je tradicionalno organiziran u tjednu uz datum smrti dr. Matka Laginje 18. ožujka, jer tada lakše, u zimsko-proljetnom terminu uspijevamo privoliti na suradnju eminentne suradnike za teme od interesa za naš kraj.
Manifestacija je održana u subotu 16. i nedjelju 17. ožujka 2013. godine, a započela je u prisustvu velikog broja učesnika (oko 70 nazočnih), polaganjem vjenca na spornenik dr. Matku Laginji u središtu Klane uz učešće i prigodan nastup Mješovitog pjevačkog zbora „Matko Laginja" iz Klane.
Stručno - znanstveni skup, koji je potom uslijedio održan je u Općinskoj vijećnici, a vodili su ga akademik Petar Strčić i predsjednik Društva i glavni urednik svih tiskovina prof. Ivan Šnajdar.
Uvodno slovo i potom kroz vremeplov glavni urednik je podsjetio nazočne na niz važnih obljetnica za ovaj kraj kroz povijest (u godinama na povijest koje završavaju na broj tri). ' Slijedila su izlaganja:

• dr. sc. Milan Radošević - Novinski napisi u Istri i Trstu o smrti dr. Matka Laginje 1930. godine
• prof. dr. sc. Slaven Bertoša - Osnovne škole Klan i Breza: uspomena jedne učiteljice
• Dražen Klanjec, ekonomist - Bitka za Klanu u travnju i svibnju 1945. godine
• brigadir HV Jozo Nenadić „Akcija hrvatske vojske 8. XI. 1991. godine u Klani
• Ivan Šnajdar. prof. - O razgraničenjima i osnivanju samostalne gospoštije Klana u XVI. stoljeću

Nakon završenog znanstvenog skupa, u izložbenom prostoru (ex kino dvorana) u Klani otvorena je izložba autora Antona Starčića - Šopećiga koja slikovito dopunjuje istraživanja naziva alata i naprava za šumske i poljodjelske radove pod nazivom „Makete naprava za šumske i poljodjelske radove".
U povodu otvorenja izložbe Mješoviti pjevački zbor „Matko Laginja" iz Klane zborskim skladbama održao je prigodnu uvertiru u čast otvaranja izložbe svog predsjednika od osnutka Zbora. Danima poslije zanimljivu izložbu posjetio je velik broj posjetitelja. Bila je ovo 37. izložba u nizu od 20 godina u što je uloženo mnogo napora članova udruge, a posjetitelji su imali mogućnost vidjeti niz zanimljivosti iz prošlosti i života ove klanjske sredine.
Društvo je tijekom 2013. godine, bez obzira na mnoge probleme radilo na suradnji s drugim katedrama i raznim institucijama. Prikupljani su članci za IX. zbornik i pronalaženi izlagači za XXI Dane dr. Matka Laginje.
Predsjedništvo Društva je redovno održavalo svoje sastanke, a na jednom sastanku je donesena odluka da se ide u izradu Web stranice Društva na kojoj će biti predstavljen 20-godišnji rad Društva i sva izdavačka djelatnost (osam zbornika i pet vanrednih izdanja).

U Klani, 22. travnja 2014. godine
Predsjednik
Ivan Šnajdar, prof.