Suradnici

 

Već 19. i 20. ožujka 1994. godine, dakle, svega nekoliko mjeseci od osnutka Društva, održan je u Klani prvi kulturno-znanstveni skup “Dani dr. Matka Laginje”. Na stručno-znanstvenome skupu održana su sljedeća izlaganja:

  • prof. dr. sc. Iva Lukežić, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Rijeci: Čakavski mjesni govor Klane
  • mr. sc. Darinko Munić, Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU, Rijeka: Pokretanje rada Osnovne škole Klana 1945. godine
  • prof. dr. sc. Mirjana Strčić, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Rijeci: Književno-povijesno značenje Laginjinih “Istarskih pričica”
  • dr. sc. Petar Strčić, upravitelj Arhiva HAZU, Zagreb: Objavljeni radovi Matka Laginje kao povijesna vrela
  • dr. sc. Anton Giron, Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU, Rijeka: Klana za vrijeme talijanske okupacije
  • Dušan Prašelj, prof., ravnatelj Ustanove “Ivan Matetić-Ronjgov”, Viškovo, Ronjgi: Autohtoni glazbeni izraz Istre, Hrvatskog primorja i otoka
  • prof. dr. sc.Vinko Tadejević; znanstveni savjetnik u miru, Ekonomski zavod, Rijeka: Agrarne promjene na području Klane u posljednjih stotinjak godina

Prvi održani kulturno-znanstveni skup, koji je vodio dr. sc. Petar Strčić, privukao je sedamdesetak posjetitelja te izazvao velik odjek u Klani jer se uspjelo održati značajnu manifestaciju u kojoj su sudjelovali eminentni stručnjaci i znanstvenici, a kao gosti nazočili društveni i znanstveni predstavnici Rijeke i susjednih čakavskih Katedri i društava. Izvanredan uspjeh prvoga skupa i na njemu sakupljeni značajni stručni i znanstveni materijal bio je podstrek za nastavak rada jer je bilo razvidno da ova klanjska sredina ima mogućnost takvih organizacija te da može dobiti stručnu pomoć.

Drugi “Dani dr. Matka Laginje” održani su 18. i 19. ožujka 1995. godine.

Na početku skupa izvršena je, za našu sredinu, izuzetno važna stvar – predstavljen je prvi svezak tada pokrenute stalne edicije – Zbornika Društva za povjesnicu Klana. Do tada je o Klani bilo registrirano vrlo malo pisanog materijala (moglo se govoriti o desetak stranica teksta), i naravno, mnoštvo povijesnih – arhivskih dokumenata zapretenih u mnogim arhivima za koje nitko nije znao. Stoga je pojava prve knjige – zbornika radova o različitim odrednicama života u Klani i ovom području, bila posebno važan događaj u kulturnoj i društvenoj povijesti Klane. Knjigu su predstavili akademik Petar Strčić, prof. dr. Iva Lukežić i glavni urednik Zbornika, Ivan Šnajdar.

Na drugome po redu održanom kulturno-znanstvenom skupu “Dani dr. Matka Laginje” izloženi su sljedeći radovi:

  • prof. dr. sc. Iva Lukežić, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Rijeci: Mjesni govor Studene
  • mr. sc. Silvana Vranić, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Rijeci: Dijalektološki pogled na mjesni govor Lisca
  • Stanislav Gilić, prof., Pedagoški fakultet Sveučilišta u Rijeci: Ekonimi u Općini Klana
  • prof. dr. sc. Mirjana Strčić, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Rijeci: O dnevničkim zapisima dr. Matka Laginje (1868.-1872.)
  • dr. sc. Petar Strčić, upravitelj Arhiva HAZU, Zagreb: Povijesni aspekt Laginjina dnevnika u njegovim prvim godištima
  • Ivan Šnajdar, prof., Društvo za povjesnicu, Katedra Čakavskoga sabora Klana: Osnovnoškolski i gimnazijski uspjeh Matka Laginje (Prilog biografiji dr. Matka Laginje)
  • Albino Senčić, prof., Povijesni arhiv Rijeka: Maturalna radnja Matka Laginje
  • doc. dr. sc. Ante Škrobonja, Katedra za povijest medicine, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci: Neke karakteristike mortaliteta u Župi Klana sredinom 19. stoljeća
  • Dr. Amir Muzur, Opatija: Klanjski Sveti Rok između kuge i kolere
  • Ivan Šnajdar, prof., Društvo za povjesnicu - Katedra Čakavskoga sabora Klana: Prvi klanjski vodovod - 1913. godine
  • Anton Giron, prof., Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU, Rijeka: Bojevi za Klanu u završnici II. svjetskog rata

Po završetku znanstvenoga skupa otvorena je izložba starih fotografija i razglednica, koja je za cilj imala pokazati gledateljstvu što se sve krije u našim kućama te ukazati na potrebu da se to kulturno blago sačuva od uništenja, odnosno, sačuva za budućnost. Izložbu je u narednim danima posjetio velik broj građana. U programu je, svojim vrlo uspjelim nastupom, sudjelovala i klapa “Sušak”.

Treći po redu “Dani dr. Matka Laginje” održani su u Klani (velika vijećnica), 16. i 17. ožujka 1996.
Kao i godinu dana ranije, na početku znanstvenoga skupa predstavljen je drugi svezak zbornika Društva, a promociju su izvršili dr. sc. Petar Strčić i glavni urednik Zbornika.

Na znanstvenome skupu održana su sljedeća izlaganja:

  • mr. sc. Silvana Vranić, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Rijeci: Mjesni govor Škalnice u jezičnom okruženju
  • Stanislav Gilić, prof., Pedagoški fakultet Sveučilišta u Rijeci: Toponimija katastarske Općine Klana
  • prof. dr. sc. Mirjana Strčić, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Rijeci: O prvim pjesmama Matka Laginje
  • mr. sc. Željko Klaić, Varaždin: Dr. Matko Laginja kao političar u zagrebačkom tisku dvadesetih godina
  • Ranko Starac, arheolog, Rijeka: Gradina u Klani – rezultati i istraživanja u 1996. godini
  • Albino Senčić, prof., Povijesni arhiv, Rijeka: Matične knjige Klane
  • Nenad Labus, prof., Državna uprava za zaštitu kulturne i spomeničke baštine, Konzervatorski odjel Rijeka: Građa fonda “Kotarsko poglavarstvo Podgrad” kao izvor za povijest Klane i okolice
  • Ivan Šnajdar, prof., Društvo za povjesnicu - Katedra Čakavskog sabora Klana: Potres u Klani 1870. godine

Kako bi upotpunilo sadržaj trećih Dana dr. Matka Laginje, Predsjedništvo društva organiziralo je i dvije izložbe; izložbu slika mjesnih slikara amatera: Ivane (Slave) Taučer, koja se ponovno, nakon pedesetogodišnjeg prekida, a na poziv, u svojim umirovljeničkim danima počela baviti slikanjem i oslikavanjem keramike, te Božidara Raspora koji je likovnom izražavanju sklon još od školskih dana, ali tu sklonost nije mogao profesionalno razviti likovnim obrazovanjem. Njima je ovo bila prva izložba i mogućnost da svoj rad predstave široj javnosti.

Uz njih, klanjskoj su publici predstavljeni i radovi Josipa Baraka (Mavšiniga) koji se slikarstvom bavi gotovo profesionalno već preko četrdeset godina te je više puta izlagao na skupnim izložbama, ali i samostalno i to u Rijeci, Rovinju, Puli, Splitu. Osim toga, bavi se i fotografijom i stalni je suradnik Društva za povjesnicu Klana.

Drugom izložbom predstavljen je klanjski kolekcionar staroga oružja, Viktor Gržinčić (ujedno i član Predsjedništva Društva), koji je predstavio svoju vrijednu i godinama prikupljanu zbirku vatrenog i hladnog oružja. Obje su izložbe privukle pažnju vrlo velikoga broja posjetitelja.

Kao i prethodni, i ovaj je znanstveni skup održan u Klani, 22. i 23. ožujka 1997. godine. Za ovaj, četvrti po redu kulturno-znanstveni skup, čak je deset suradnika Društva pripremilo svoja izlaganja, a pripremljene su i dvije izložbe te je javnosti predstavljen treći svezak Zbornika koji su promovirali dr. sc. Petar Strčić i glavni urednik Zbornika Društva.

U prepunoj velikoj općinskoj vijećnici održana su sljedeća izlaganja:

  • mr. sc. Silvana Vranić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci: Idiom Breze – dio liburnijskog podsustava ekavskog dijalekta čakavskog narječja
  • Stanislav Gilić, prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci: Toponimija katastarske Općine Studena
  • mr. sc. Željko Bartulović, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci: Dr. Matko Laginja i istraživanja Vinodolskog zakona
  • mr. sc. Željko Klaić, Varaždin: Matko Laginja između narodno-liberalne i kršćansko – socijalne struje u Istri, s osvrtom na položaj hrvatskog tiska (1918.-1928.)
  • Dušan Prašelj, prof., ravnatelj Ustanove “Ivan Matetić-Ronjgov”, Ronjgi, Viškovo: Prilog istraživanju glazbenog opusa dr. Jerka Gržinčića
  • Gordana Sobota Matejčić, prof., Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci: Barokna skulptura u Klani
  • Ivan Šnajdar, prof., Društvo za povjesnicu - Katedra Čakavskog sabora Klana: Obitelji Ponizzoli i Scampicchio u Klani XVII. stoljeća
  • dr. sc. Irvin Lukežić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci: Neka svjedočanstva o grobničko-klanjskim odnosima u 16. i 17. stoljeću
  • Ranko Starac, arheolog, Rijeka: Klanjska gradina, rezultati istraživanja u 1996. godini

Toga su dana otvorene dvije izložbe. Prostor bivše kino dvorane bio je gotovo premalen da primi na stotine rukotvorina naših sumještana. Bilo je tu najrazličitijih vrsta vezene odjeće, stolnjaka, zavjesa, goblena i pokrivača; izrezbarenih brodova, vjetrenjača, lustera, krletki, kočija; aranžiranog cvijeća, slikarskih minijatura i sl. stvaralaštvo ljudi koji žive na našem području, ali i onih koji su na bilo koji način vezani uz Klanu ili za ovaj kraj.

Stoga je poznati akademski slikar i priznati scenarist čiji je otac bio rodom iz Klane, Dalibor Laginja (na poziv Društva), izložio svoje radove, od kojih je Društvo jedan i otkupilo. Riječki likovni kritičar, prof. Branko Cerovac, vrlo je povoljno ocijenio postavljenu izložbu, predstavivši cjelokupan dotadašnji rad Dalibora Laginje. Obje su izložbe bile danima otvorene i vrlo posjećene.

Program petih – već tradicionalnih dana dr. Matka Laginje bio je izuzetno raznovrstan, bogat i posebno značajan, a održan je od 21. do 28. ožujka 1998.

Subota, 28. ožujka ostat će zapisana u povijesti Klane jer je tog dana nakon skupa i izložbe održana svečana promocija za Klanu i Studenu izuzetne, zlatne knjige prof. dr. sc. Ive Lukežić “Govori Klane i Studene”, redovne profesorice dijalektologije na riječkom Filozofskom fakultetu.
Knjiga koja predstavlja govor nekoga kraja zlatna je za taj kraj, jer je jezik ono osnovno što karakterizira neki narod i pripadnost narodu. Knjigu je predstavio potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademik Milan Moguš, vodeći dijalektolog Hrvatske. Knjiga uz ostalo inicira zaključak da je ikavizam Klane i Studene autohton. Oni koji govore ovim jezikom su starosjedioci i nisu došli naknadno, kako se pretpostavljalo te je zaključak o njihovoj autohtonosti i srodnosti sadašnjeg govora s najstarijim jezičnim korijenima ovoga prostora od goleme važnosti za povijest ovoga kraja. Tu je tezu i zaključak podupro i akademik Milan Moguš, a knjigu je ocijenio velikim znanstvenim doprinosom dijalektologiji.

U programu predstavljanja knjige, koji je vodio predsjednik Društva, sudjelovala je članica Opere riječkog HNK “Ivana pl. Zajca”, sopranistica Anđelka Rušin, koja je uz klavirsku pratnju Petje Tataj izvela skladbe “Moja zemlja” i “Uspavanka”, bivše studentice dr. sc. Ive Lukežić iz Klane; učenici Osnovne škole Klana s recitacijama svojih pjesama na klanjskoj čakavštini, lokalni pjesnici Anton Starčić i Marijo Taučer te klanjski Mješoviti pjevački zbor “Dr. Matko Laginja”.

S obzirom da je Društvo za povjesnicu član i jedna od katedri Čakavskoga sabora, uz Maticu Hrvatsku jednu od najznačajnijih i najbrojnijih kulturnih institucija u Hrvatskoj, novoizabrani Upravni odbor Čakavskog sabora uključio se u tadašnju aktivnost klanjskog Društva i održao svoju prvu radnu sjednicu u Klani.

Sjednica, na kojoj su sudjelovali predstavnici 15 katedri, održana je u Klani u subotu 21. ožujka 1998. pod predsjedanjem Alekse Ladavca, novoizabranoga predsjednika Čakavskoga sabora. Dio sudionika nastavio je pratiti program klanjske Katedre poslije podne.

U općinskoj vijećnici punoj članova Društva i drugih zainteresiranih za klanjska kulturna zbivanja, 21. ožujka navečer održan je stručno-znanstveni skup. Na njemu je predstavljeno deset radova o životu i djelu dr. Matka Laginje, povijesti ovoga kraja te jezičnoj problematici i geologiji. Izloženi su ovi radovi:

  • Josip Ćiković, prof., školski inspektor, Zagreb: Doprinos Matka Laginje razvoju školstva u Istri
  • mr. sc. Željko Klaić, Varaždin: Izborni proglas Matka Laginje iz 1891. godine
  • dr. sc. Hrvoje Matković, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Matko Laginja i društvena gibanja u vrijeme njegova banovanja
  • dr. sc. Bosiljka Janjatović, Hrvatski institut za povijest, Zagreb Matko Laginja i Stjepan Radić 1920. godine
  • Stanislav Gilić, prof., Pedagoški fakultet Sveučilišta u Rijeci: Škaljska toponimija
  • Ivan Šnajdar, prof., Društvo za povjesnicu – Katedra Čakavskoga sabora Klana: Pečati kroz povijest klanjskoga kraja
  • mr. sc. Stjepan Bahun, dr. sc. Vladimir Tomić, Geološko-paleontološki zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Geologija područja Klane
  • dr. sc. Irvin Lukežić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci Oporuke Antonia Panizzolija
  • Ranko Starac, arheolog, Rijeka Izvještaj o tijeku i rezultatima istraživanja Gradine u Klani 1997. godine

Po završetku stručno-znanstvenoga skupa, predsjednik Društva otvorio je dvije izložbe - Izložbu arheoloških nalaza s klanjske Gradine - Izložbu starijih dokumenata (dokumenti iz arhiva Društva i različitih starih dokumenata u vlasništvu građana).

Posebnu pažnju su privukli otisci stotina pečata i zaglavlja koji su se upotrebljavali od druge polovice XIX. stoljeća na području Općine Klana, a na kojima su upisana imena Klane, Breze, Lisca, Studene i Škalnice te najnoviji nalaz s Gradine – tvrđavska puška kukača, jedan od najstarijih primjeraka vatrenog oružja uopće. Sve izložbe koje organizira Društvo za povjesnicu Klana otvorene su više dana, a u pravilu ih uz učesnike stručno-znanstvenih skupova posjeti mnoštvo mještana i znatiželjnika te organizirano i učenici Osnovne škole Klana.

Ovi šesti po redu “Dani dr. Matka Laginje” održani 20. i 21. ožujka 1999. bili su internacionalni, zadnji u XX. stoljeću uz sudjelovanje niza eminentnih stručnjaka i znanstvenika.

Na stručno-znanstvenom skupu izloženi su sljedeći radovi:

  • akademik Franjo Šanjek, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb: Crkva u obrani “ostataka nekoć slavnog Hrvatskog kraljevstva”
  • Dr. sc. Azem Kožar, dr. sc. Salih Jaliman, Filozofski fakultet Tuzla, Bosna i Hercegovina: Uloga Malkoč-bega u političkoj i vojnoj strukturi osmanlijskog društva XVI. stoljeća
  • Bože Mimica, prof., Rijeka: Nalaz mletačkog novca iz XVI. stoljeća u Klani
  • Ranko Starac, arheolog, Rijeka: Arheološki radovi na kaštelu Gradina u 1998. godini
  • Stanko Gilić, prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci: Toponimija Lisca
  • dr. sc. Hrvoje Matković, Zagreb: Dr. Matko Laginja i kralj Aleksandar
  • dr. sc. Anton Giron, Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU, Rijeka: Doprinos Matka Laginje utemeljenju, opstanku i napretku Delavske škole u Kastvu
  • mr. sc. Ljerka i Tihomir Marjanac, Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara, HAZU Zagreb, Geološko-paleontološki zavod PMF, Zagreb: Dolina Gumance u doba pleistocena
  • Vladimir Božić, dipl. ing., Zagreb: Istraživanja ponora Gotovž 1959. u Klani
  • dr. sc. Dominik Raguš, Šumarski fakultet Zagreb: Šumsko bogatstvo Klane

Nakon završetka otvorene su tri izložbe koje su pripremili članovi predsjedništva Društva: Izložba sakralnih predmeta naših starijih. Prvi dio dobro organizirane i posjećene izložbe činili su sakralni predmeti naših domaćinstava: raspela, molitvenici, krunice, slike i sličice svetaca i slični predmeti bez neke umjetničke vrijednosti, no uspomena na drage nam ljude koji su ih nabavili i služili se njima.

U drugom dijelu izložbe su fotografijama Borisa Sušnja predstavljeni svi sakralni objekti u klanjskoj općini: crkve, kipovi svetaca, raspela krajputaši, kapelice itd. - Izložba fotografija iz rada Društva činila je treću izložbu. Od prvoga dana rada Društva nastoji se fotografski dokumentirati rad Društva koje su na ovoj izložbi zorno predstavili taj rad i njegove sudionike što je rezultiralo velikim fondom fotografskog materijala koji sada posjeduje Društvo.

Svi kulturno – znanstveni skupovi Društva bogati su sadržajima, novim suradnicima i spoznajama koje se predstavljaju sudionicima, ali povremeno poneki su skupovi posebno bogati sadržajima i događanjima. Jedan od takvih skupova bili su i sedmi po redu Dani dr. Matka Laginje, održani 18. i 19. ožujka jubilarne 2000. godine, na kojima je Društvo uz redovni program obilježilo čak pet različitih obljetnica od posebne važnosti za povijest klanjskoga kraja, a bio je to i prvi skup održan u 21. stoljeću.

U uvodnom dijelu predsjednik Društva je u podužem izlaganju podsjetio sudionike skupa na:

- 70 godina smrti dr. Matka Laginje, najznačajnije ličnosti rođene i potekle s ovoga područja, koji je 18. ožujka 1930. godine preminuo u Zagrebu, od danas bezazlene bolesti, upale pluća.

- 80 godina od potpisivanja Rapalskog ugovora 12. studenog 1920. godine kojim je uz ostalo klanjski kraj nakon dvogodišnje okupacije (20. XI. 1918. – 12. XI. 1920.) ušao u sastav Kraljevine Italije (osim Studene koja je pripala staroj Jugoslaviji).

- 130 godina organizirane poštanske službe u Klani (Pošta je započela s radom 20. studenog 1870. godine.)

- 130 godina od katastrofalnog potresa u Klani koji je 1. ožujka 1870. na pokladni utorak uvečer doslovno srušio Klanu, naime, ostalo je sposobno za stanovanje samo pet kuća.

-130 godina zavjeta Klanjaca da će poklade u Klani ubuduće završavati na pokladni ponedjeljak. Zavjet se održao do današnjih dana.

Neposredno pred početak znanstvenoga skupa, sudionicima su službeno predstavljeni prvi novoizrađeni klanjski originalni suveniri za koje su odabrani motivi Valvasorove grafike iz 1689. godine te zgrada Etnografske kuće Rebičine kiše koje je izradila Općina Klana na prijedlog i po ideji Društva.

Na stručno znanstvenom skupu podnesena su izlaganja:

  • dr. sc. Hrvoje Matković, Zagreb: Politički lik Matka Laginje prije i poslije banovanja
  • dr. sc. Bosiljka Janjatović, Hrvatski institut za povijest, Zagreb: Ban Matko Laginja i socijalna problematika
  • mr. sc. Željko Klaić, Varaždin: Matko Laginja i Josip Vilfan u vrijeme nakon I. svjetskog rata
  • dr. sc. Petar Strčić, upravitelj Arhiva HAZU, Zagreb: Rapalski ugovor i posljedice za klanjsko područje
  • Ivan Šnajdar, prof., Društvo za povjesnicu – Katedra Čakavskoga sabora, Klana: 130 godina organizirane poštanske službe u Klani
  • Stanko Gilić, prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci: Toponimija katastarske općine Breza
  • Ivana Starčić, studentica Filozofskog fakulteta u Rijeci: - Prezimena u općini Klana
  • Željka Šarčević, studentica Filozofskog fakulteta u Rijeci: - Germanizmi u mjesnom govoru Klane

Po završetku stručno-znanstvenoga skupa predsjednik Društva otvorio je u izložbenom prostoru dvorane dvije izložbe koje su pripremili članovi predsjedništva Društva: - Izložba fotografija iz života i rada mladih sportaša klanjskoga kraja i njihovih osvojenih trofeja. - Izložba fotografija u povodu 80. obljetnice Rapalskog ugovora - Ostaci talijanskih utvrđenja i vojnih objekata na klanjskome području. Većinu fotografija je prema uputstvu snimio suradnik Društva, Boris Sušanj.

Osmi po redu Kulturno znanstveni skup “Dani dr. Matka Laginje” održan je u subotu 17. i nedjelju 18. ožujka 2001. godine. Skup je započeo predstavljanjem VI. po redu Zbornika Društva. Taj po opsegu i sadržaju najobimniji zbornik (492 stranice), predstavili su u prepunoj velikoj vijećnici Općine Klana prof. Stanko Gilić i glavni urednik Zbornika Ivan Šnajdar, koji su nazočnim suradnicima podijelili autorski primjerak Zbornika.

Neposredno pred početak stručno-znanstvenoga skupa obilježeno je nekoliko obljetnica:

- 100 godina od osnivanja Upravnog vijeća Općine Klana (27. travnja 1901.), nakon što je Istarski sabor 1899. donio odluku o osnivanju samostalne Općine Klana (o čemu je više rečeno u posebnom izlaganju na znanstvenom skupu)

- 100 godina od organiziranja prve lovačke udruge na ovome području (1891. g.), što je registrirao i ondašnji Vestnik društva za gajenje lova i ribarstva iz Zagreba.

- 90 godina od osnivanja prve parne pilane 1911. u Klani (Pilana)

- 70 godina od osnutka Nogometnog kluba Klana (1931. g.)

Na stručno-znanstvenom skupu potom su predstavljeni sljedeći radovi:

  • dr. sc. Hrvoje Matković, Zagreb: Odnos NDH prema okupiranim krajevima po Italiji
  • prof. dr. sc. Ante Škrobonja, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci: Neke karakteristike sklopljenih brakova u Župi Klana krajem 19. stoljeća
  • Stanislav Gilić, prof. u miru, Rijeka: Volarija i furmanija (prilozi za terminologiju šumskih radova)
  • mr. sc. Željko Klaić, Varaždin: Matko Laginja i Vjekoslav Spinčić o izbornoj reformi za Istarski sabor 1908.
  • Ivan Šnajdar, prof., Društvo za povjesnicu - Katedra Čakavskoga sabora Klana: Ustanovljenje Upravnoga vijeća Klane 1901.

Svi su sudionici nakon završenoga skupa prešli u susjednu višenamjensku dvoranu gdje je u predvorju svečano otvoren novouređeni izložbeni prostor u kojem je kao prva otvorena retrospektivna izložba slika klanjskoga slikara Josipa Baraka, koji je i dugogodišnji suradnik Društva i koji je ilustrirao gotovo sve Zbornike Društva.

Izložbu je postavila i otvorila Smilja Toić, profesorica na Školi za primijenjenu umjetnost u Rijeci, a za izložbu je izrađen i prigodan prospekt. Drugoga dana upriličeno je svečano predstavljanje knjige radova učenika Osnovne škole Klana, “Budivnik”, pisanih na lokalnoj čakavštini, čija je urednica učiteljica Ivka Gržinčić. Izdavanje te zbirke pjesama, uz Osnovnu školu Klana, sufinanciralo je i Društvo za povjesnicu. Dio učenika, autora pjesama, članovi su ili suradnici Društva.

Deveti po redu kulturno-znanstveni skup događao se o jubilarnoj 150. obljetnici rođenja dr. Matka Laginje te je stoga gotovo cjelokupni program tih devetih Dana bio posvećen dr. Laginji. Osim toga, u Odbor osnovan za obilježavanje jubilarne Laginjine obljetnice na nivou Hrvatske ušla su dvojica članova Predsjedništva Društva – Ivan Šnajdar kao potpredsjednik Odbora u kojem je predsjednik bio akademik Petar Strčić te tajnik društva, Anton Starčić - Šopeć, kao član.

Na stručno-znanastvenom skupu održana su sljedeća predavanja:

  • akademik Petar Strčić, Arhiv HAZU, Zagreb: Laginjini “Zrinovići i Frankopani”
  • dr. sc. Milivoj Čop, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci: Doprinos Matka Laginje razvoju hrvatskog školstva u Istri do 1918.
  • dr. sc. Željko Bartulović, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci: Pravni akti u doba bana dr. Matka Laginje 1920.
  • dr. sc. Irvin Lukežić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci: Laginja o Lovranu i Lovranšćini
  • Lovorka Ruck, prof., Glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova, Rijeka: Domoljubne skladbe posvećene istarskim velikanima Laginji, Mandiću i Spinčiću; skladatelja Matka Brajše-Rašana i Ivana Matetića-Ronjgova
  • Bože Mimica, prof., Zagreb: Nalazi novca iz Gradine u Klani

Izlaganja je pratio velik broj mještana i gostiju, među kojima je bio i rektor riječkoga Sveučilišta, akademik Danijel Rukavina. Nakon posljednjeg izlaganja prikazan je film o sahrani Matka Laginje u Zagrebu 1930. godine, koji je, uz pomoć akademika Petra Strčića, nabavljen u Hrvatskoj kinoteci. Likovni kritičar Ervin Dubrović govorio je o slikarskom opusu akademskog slikara i klanjskoga zeta Claudia Franka, čija je izložba o otvorena u izložbenom dijelu klanjske dvorane.

Frank je izložio nekoliko desetaka svojih slika s klanjskim motivima, a Društvu za povjesnicu je poklonio svoju sliku “Portret dr. Matka Laginje” te svirajući na violini, nazočnima priredio mali koncert. Nakon toga, u prepunoj je dvorani održan koncert domoljubnih skladbi posvećenih istarskim velikanima – Laginji, Mandiću i Spinčiću, a u izvedbi Oratorijskog zbora “Ivan Matetić Ronjgov”, pod dirigentskom palicom maestra Dušana Prašelja.

U uvodnome dijelu koncerta predsjednik Društva je u dužem izlaganju govorio o ljudskoj dimenziji Matka Laginje, njegovim stalnim vezama s Klanom, njegovu doprinosu izgradnji ceste života Klana – Paka te o pisanju hrvatskog tiska o smrti i sahrani Matka Laginje. Predstavnici Društva su sljedeći dan sudjelovali na otkrivanju biste dr. Matku Laginji u Kastvu, a u povodu obilježavanja 150. obljetnice rođenja Matka Laginje.

Skup je održan 22. i 23. ožujka 2003., i bio je posvećen 160. obljetnici Osnovne škole Klana (1843.-2003.) te je dio izlaganja bio posvećen povijesti škole, a po završetku Skupa otvorena je i vrlo posjećena izložba “Iz života Osnovne škole Klana”.

Na ovome su stručno-znanstvenom skupu održana sljedeća izlaganja:

  • Dubravka Šnajdar, prof. i Ivan Šnajdar, prof., Društvo za povjesnicu Klana - Katedra Čakavskog sabora Klana: 160. obljetnica Osnovne škole Klana (prilozi za povijest OŠ Klana)
  • mr. sc. Manon Giron, Rijeka: Školstvo u Klani pred II. svjetski rat od okupacije Italije
  • Frane Poklar, dipl. iur., Ilirska Bistrica, Republika Slovenija: Baruni Lazarini u Klani – nova saznanja
  • Ranko Starac, arheolog, Rijeka: Gradina u Klani-rezultati istraživanja 2001. i 2002.
  • Bože Mimica, prof., Rijeka: Nalazi kovanog novca na kaštelu Gradina u Klani

Tradicionalni, jedanaesti po redu Dani dr. Matka Laginje održani su 20. i 21. ožujka 2004.

Na njihovom prvom dijelu – stručno – znanstvenom skupu, predstavljeni su sljedeći radovi:

  • Stanko Gilić, prof., Rijeka, Anton Starčić, Društvo za povjesnicu Klana - Katedra Čakavskoga sabora: Nazivlje šumskih radova, opreme i alata
  • Branka Jardas, dipl. ing., Klana: O geologiji i seizmologiji klanjskoga kraja
  • Dušan Prašelj, prof., Ustanova “Ivan Matetić Ronjgov”, Viškovo: Jerolim Gržinčić i njegov glazbeni opus
  • Ivan Šnajdar, prof., Društvo za povjesnicu Klana - Katedra Čakavskoga sabora Klana: Tri klanjske povijesne crtice
  • Tea Perinčić, prof., Društvo za povjesnicu Klana - Katedra Čakavskoga sabora Klana: Dvije Lisaške oporuke
  • Ranko Starac, arheolog, Povijesni i pomorski muzej Hrvatskog primorja, Rijeka: Arheološko-konzervatorski radovi na Gradini 2003.

Nakon završetka izlaganja u izložbenom prostoru Općine Klana otvorena je etnografska izložba Štikanih zidnih ukrasa i dviju starih kuhinja 19. stoljeća koje su pripremili članovi predsjedništva povijesnog društva uz pomoć mještana te uz najveći angažman tajnika Društva, Antona Starčića - Šopećiga.

Ovim je danima poseban naglasak dalo gostovanje Ustanove “Ivan Matetić Ronjgov” i njezin Oratorijski zbor koji je zajedno s klanjskom katedrom, gostujućim i domaćim čakavskim pjesnicima te drugim gostima sudjelovao u čakavsko-glazbenom recitalu “Pod Učkun kućice bele”, obilježavajući tako 100. obljetnicu rođenja Drage Gervaisa.

Pred prepunom dvoranom odvijala se komemorativna priredba koju je vodio maestro Dušan Prašelj, a sudjelovali su: Riječki oratorijski zbor “Ivan Matetić Ronjgov”, mandolinistički sastav R. Devjaka i Roberto Haller na klaviru, čakavska pjesnikinja Vlasta Sušanj-Kapićeva, Zdravka Žeželić Alić, Marija Trinajstić, Ivanka Klarić te mali klanjski pjesnici čakavčići, Ivan Laginja, Matko Iskra, Bernarda Laginja, Veljko Kovačević te klanjski pjesnik, Anton Starčić – Šopeć.

Kao i ranijih godina, i ovi XII. po redu “Dani dr. Matka Laginje” održani su u velikoj vijećnici Općine Klana 18. – 25. ožujka 2005. Na početku programa također su prikladno obilježene neke važnije obljetnice.

Program je započeo u crkvi Sv. Jerolima pjevanom misom prof. Jerolima Gržinčića, pokojnog klanjskog kompozitora sakralne glazbe. Misu je pjevao Mješoviti pjevački zbor “Dr. Matko Laginja” iz Klane pod vodstvom dirigentice Nedjeljke Srebovt.

Bio je to dio programa obilježavanja 100. obljetnice rođenja i 20. godišnjice smrti skladatelja. Na početku stručno-znanstvenog skupa kojega je vodio akademik P. Strčić, predsjednik Društva je govorio o životu i djelu Jerolima Gržinčića te o 60. obljetnici završetka II. svjetskog rata i detaljima oslobođenja Klane 5. svibnja 1945. godine.

U nastavku skupa izložena su sljedeća priopćenja:

  • Mia Rizner, arheolog, Zavod za zaštitu kulturne baštine, konzervatorski odjel, Rijeka Arheološko istraživanje crkve Sv. Mihovila na groblju u Klani. Nakon izlaganja Mie Rizner u diskusiji je predsjednik Društva temeljem ranijih istraživanja iznio svoje spoznaje o zadnjim sahranjenim članovima obitelji Panizzoli u pronađenu grobnicu obitelji Barbo i Panizzoli.
  • Bože Mimica, prof., Rijeka: Nalazi novca u crkvi Sv. Mihovila
  • Željka Modrić, prof., Prirodoslovni muzej, Rijeka: Trstenik, jedini ostatak visokog creta u Hrvatskoj
  • Matija Laginja, dipl. ing. šumarstva, Šumarija Klana: Kraljica bukva u Dlitu i hrastovi Studene, spomenici prirode
  • Ivan Šnajdar, prof., Društvo za povjesnicu - Katedra Čakavskoga sabora Klana: 100. obljetnica izgradnje ceste Klana - Vrh Pake (1905. - 2005.)
  • dr. sc. Miro Šverko, vanjski suradnik Zavoda za prostorno planiranje, Rijeka Stanje i mogućnosti razvitka Općine Klana.

Uobičajenu izložbu koja se priređuje uz “Dane M. Laginje”, Klanjski kraj na katastarskim planovima (1819. i dalje), osmislio je tajnik Društva Anton Starčić-Šopeć koji je dio svoga radnoga vijeka radio na poslovima katastra te je dobar znalac te problematike. Izložba je bila dostupna posjetiteljima narednih osam dana.

Održani su u subotu 18. i nedjelju 19. ožujka 2006. To su bili jedni od onih dana na kojima su se uz uobičajeni program zbili i neki drugi vrlo važni događaji.

Na stručno-znanstvenome skupu predstavljena su sljedeća izlaganja:

  • dr. sc. Vesna Munić, Filozofski fakultet, Sveučilište Rijeka: Crkvica Sv. Mihovila u Studeni
  • mr. sc. Darinko Munić, Zavod za povijesne i društvene znanosti, HAZU Rijeka: Zdravstveni pravilnik za porezne općine Brgud, Klanu, Lisac, Studenu i Škalnicu Mjestne obćine Kastav
  • dr. sc. Bosiljka Janjatović, Hrvatski povijesni zavod, Zagreb: Izvještaj kotarskog predstojnika o akcijama talijanske vojske u Klani
  • Ivan Šnajdar, prof., Društvo za povjesnicu – Katedra Čakavskog sabora Klana: Početak gradnje nogometnog igrališta u Klani Početak jezikoslovnih istraživanja na području Klane
  • Alen Sušnik, dipl. ing. šumarstva, Šumarija Klana: Praćenje populacije velikog tetrijeba na području Šumarije Klana
  • Dalibor Reš, Speleološka udruga Estevela, Kastav: Speleološka istraživanja na području Šverde u Klani
  • Željka Modrić, prof., Boštjan Surina, prof., Prirodoslovni muzej, Rijeka: Vegetacijski obrat: fenomen ponikvi liburnijskog krša

Nakon završetka simpozija, u Klani se zbio izvanredni događaj od povijesnog značaja – otvorena je etnografska kuća (etno kuća) u jednoj autohtonoj staroj sačuvanoj maloj klanjskoj kući, tzv. Rebičinoj kiši, koju je na inicijativu Društva za povjesnicu kupila Općina Klana, a općinsko ju je rukovodstvo financijski pomoglo urediti, što je bio značajan financijski pothvat. U njezinom postavu naročito je sudjelovao dugogodišnji sakupljač etnografskog materijala, Anton Starčić – Šopeć kojemu je uz neke članove predsjedništva značajno pomogao Viktor Gržinčić. Za uređenje postava konzultirani su i stručni djelatnici etnografskog muzeja u Pazinu, a u programu je sudjelovao i Mješoviti zbor “Dr. Matko Laginja” iz Klane.

U prizemlju je predstavljena tipična seoska štala te šumski i poljoprivredni alati i oprema, a na katu način stanovanja prethodnih stoljeća. Sljedećeg je dana u dogovoru s Katedrom Čakavskog sabora “Ivan Matetić Ronjgov” predstavljen nedavno snimljeni film režisera Bernardina Modrića “Mantinjada po Ronjgovemu”, o životu i djelu nekadašnjeg klanjskog učitelja Ivana Matetića Ronjgova. Uvodno su slovo dali predsjednik klanjske katedre i maestro Dušan Prašelj, idejni začetnik filma i najbolji poznavatelj života i djela Ivana Matetića te njegov bivši učenik.

Već široko poznati i tradicionalni XIV. po redu Dani dr. Matka Laginje održani su 17. i 18. ožujka 2007. godine. U uvodnome dijelu stručno-znanstvenoga skupa se, kao i obično, u posebnom izlaganju podsjetilo sudionike na važnu obljetnicu; tridesetu obljetnicu Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Klani koje vrlo uspješno djeluje.

Na stručno – znanstvenom skupu izložena su sljedeća priopćenja:

  • Željka Modrić, prof., mr. sc. Boštjan Surina, Prirodoslovni muzej, Rijeka: Vojnička flora (flora castrense) na Gumancu
  • Daina Glavočić, prof., Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka: Zidne slike Toneta Kralja u župnoj crkvi Sv. Jerolima
  • Vladimir Tonić, dipl. ing., Rijeka: Talijanske fortifikacije na području Klane
  • Ivan Šnajdar, prof., Društvo za povjesnicu – Katedra Čakavskoga sabora Klana: Radovi na kaštelu Gradina početkom 17. stoljeća
  • Ranko Starac, arheolog, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Rijeka: Prikaz rezultata arheoloških istraživanja na Gradini i dionici limesa kod Studene

Nakon skupa je u izložbenom prostoru dvorane u Klani otvorena izložba Kiparske katedre Ustanove “Ivan Matetić Ronjgov” na kojoj su predstavljeni radovi odraslih članova Katedre iz Općine Klana te radovi učenika Osnovne škole Klana koji su bili polaznici kiparske škole u vrijeme zimskih praznika. Ovi, XIV. po redu Dani su završili vrlo uspjelim koncertom ženske i muške klape “Kastav”, koje su zabavile brojnu publiku u klanjskoj dvorani.

Ovi tradicionalni i jubilarni Dani Matka Laginje, najreprezentativniji godišnji i najvažniji kulturni događaj u Općini Klana, održani su u kontinuitetu po 15. put što je za ovako malu sredinu (od svega 2000 ljudi), poput klanjske, izuzetan, gotovo utopijski rezultat.

Na stručno znanstvenom skupu i međunarodnoj povjesničarskoj konferenciji izložena su sljedeća priopćenja:

  • Ranko Starac, arheolog kustos, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Rijeka: Kaštel Gradina u Klani i rimski zid kod Studene
  • Bože Mimica, prof., numizmatičar, Rijeka: Nalaz novčića cara Maksencija na Gradini
  • Ivan Šnajdar, prof. Društvo za povjesnicu - Katedra čakavskoga sabora Klana: Rimski car Maksencije i njegovo doba
  • Jasna Rotim – Malvić, prof., Škola za primjenjenu umjetnost, Rijeka: Međuratna arhitektura u području Klane
  • mr. Marko Randić, Gordana Pavoković, prof., Ustanova ˝Priroda˝, Rijeka: Zaštita šireg područja Obruča
  • - dr. sc. Josip Kusak, Veterinarski fakultet, Sveučilište Zagreb: Istraživanje staništa vuka na širem području Klane

Svi nazočni na stručno-znanstvenom skupu te još nekoliko desetina građana prisustvovali su otvaranju etnografske izložbe preko stotine različitih mehaničkih naprava i uređaja kojima su se kroz protekla stoljeća služili naši stari, pod nazivom “Makine i makinete” za koju je većinu pribavio za izložbu Anton Starčić – Šopeć te ostali članovi predsjedništva. Izložba je pobudila vrlo veliki interes mještana, gostiju i školske djece, a bila je postavljena desetak dana.

Sljedećeg je prijepodneva održana tzv. međunarodna povjesničarska konferencija u okviru projekta Prekrižane meje (CBC Phare 2005., Interreg III a, Ilirska Bistrica – Pivka – Klana), koju je vodio akademik Petar Strčić, a izloženi su sljedeći referati:

  • akademik Petar Strčić, HAZU, Zagreb: Rapalski ugovor 1920. godine
  • Vladimir Tonić, dipl. ing., Rijeka Talijanske fortifikacije na području općine Klana
  • Tomo Šain, novinar, Društvo za krajevno zgodovino in kulturo, Ilirska Bistrica, Republika Slovenija: Armade na prostoru nad Slavnikom in Snežnikom v 20. stoletju
  • Tadej Koren, Ustanova “Fundacije pot miru v Posočju”, Kobarid, Republika Slovenija: Pot miru– Soška fronta v Posočju
  • Miroslav Simčić, publicist, Ljubljana, Republika Slovenija: Ingridstellung – njemačka obrambena linija
  • Andreja Penko, dipl. arheolog, Park vojaške zgodovine, lokalni pospeševalni centar, Pivka, Republika Slovenija: Claustra Alpinum Juliarum
  • Frane Poklar, dipl. iur., Podgraje, Ilirska Bistrica: Viđenje ljubitelja povijesti odlučne bitke Rimljana i Japoda 35. g. pr. n. e

Jubilarni Dani dr. Matka Laginje završili su vrlo uspjelim koncertom Big banda Josipa Peppija Forembachera i vokalne skupine Yamas iz Kastva. Gost večeri bio je popularni riječki pjevač i zabavljač Mario Lipovšek – Battifiaca.

Dosadašnji u nizu, XVI. Dani dr. Matka Laginje održani su 21. i 22. ožujka 2009. godine i opet su to jedni od onih dana na kojima je uz redovni program bilo i drugih vrlo važnih događanja. Svi su se sudionici XVI. Dana prvo našli na početku novoizgrađene 600 m dugačke pristupne ceste do kaštela Gradina koju je na inicijativu povijesnoga društva izgradila Općina Klana u okviru međunarodnog programa Prekrižane meje koja sada omogućava lagan pristup toj najvažnijoj klanjskoj kulturno – povijesnoj znamenitosti, staroj najmanje 1700 godina, koja će se i turistički valorizirati. Objekt ceste je svečano otvoren, a vrpcu je presjekao učenik OŠ Klana, jer će mladi i tako u budućnosti koristiti objekt.

Po povratku u veliku općinsku vijećnicu, akademik Petar Strčić je uz pomoć predsjednika Društva i voditeljice međunarodnog projekta Prekrižane meje, Ivane Vlaše, predstavio Zbornik radova s prošle godine održane povjesničarske konferencije projekta projekta CBC PHARE 2005. –”Prekrižane meje” u okviru Programa za susjedstvo Interreg III A Hrvatska-Slovenija –Madžarska, (CBC Phare 2005., Interreg III a, Ilirska Bistrica – Pivka – Klana).

Na redovnom stručno – znanstvenom skupu koji je uslijedio, izloženi su sljedeći radovi:

  • Ivan Šnajdar, prof., Društvo za povjesnicu Klana - Katedra Čakavskoga sabora Klana: 15. godina rada Društva za povjesnicu Katedre Čakavskoga sabora Klana (1993.- 2008.)
  • Ranko Starac, arheolog, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Rijeka: Predstavljenje i projekcija promidžbenog filma “Kaštel Gradina i rimski zid”
  • Ana Babić, prof., Multimedijalni centar, Klana: Talijanizmi u mjesnom govoru Klane
  • Nensi Čargonja Košuta, prof., Željka Šarčević, prof., Multimedijalni centar, Klana: Frazeologija klanjskog mjesnog govora
  • Tea Perinčić Mayhew, Pomorski i povijesni muzej hrvatskog primorja, Rijeka: Četiri pisma dr. Matka Laginje
  • mr. sc. Gordana Pavoković, Ustanova “Priroda”, Rijeka Novija istraživanja ponora Gotovž
  • Miha Krofel, univ. dipl., biolog, Univerza Ljubljana: Istraživanje risa na širem klanjskom području i slovenskom Snežniku

Sve stručno – znanstvene skupove, osim jednog, vodio je akademik Petar Strčić, uz asistenciju predsjednika Društva, a usto je sudjelovao u predstavljanju svih izdanih Zbornika te izvanrednih izdanja Društva.

Za ovu je prigodu Društvo organiziralo dvije izložbe: - Izložba fotografija istraženog i konzerviranog dijela kaštela Gradine - Izložba fotografija portreta i kipova dr. Matka Laginje Fotografski materijal je po uputstvu snimio suradnik Društva, fotograf Boris Sušanj. Ovi šesnaesti po redu dani dr. Matka Laginje završeni su izvanrednim koncertom mlade pjevačice čija je majka porijeklom iz Klane, Ivane Marčelja i njezinih gostiju pred prepunom klanjskom dvoranom.

Dana 20. i 21. ožujka 2010. godine održani su XVII. po redu Dani dr. Matka Laginje u Klani. U uvodnom je dijelu predsjednik Društva nazočne podsjetio na niz obljetnica važnih za povijest ovoga kraja čime već tradicionalno započinju svi znanstveni skupovi.

Akademik Petar Strčić, najbolji poznavatelj života i djela Matka Laginje, je u nastavku skupa govorio o 80. obljetnici smrti M. Laginje koji je u Zagrebu umro 18. ožujka 1930. godine. Nakon njegovog izlaganja projicirana je snimka sahrane dr. Matka Laginje koja je sačuvana u Hrvatskoj kinoteci.

Potom su slijedila izlaganja ostalih sudionika:

  • Tea Mayhew, Klana u drugoj polovici 19. stoljeća - Ivana (Starčić) Marinčić, Obiteljski nadimci u Klani
  • Nensi Čargonja Košuta, Sitni oblici usmene književnosti u Klani
  • - Željka Modrić, Marko Randić, Mjere zaštite i praćenje stanja na cretu Trstenik
  • Andrej Radalj, Posebnosti ornitofaune klanjskoga područja
  • Miha Krofel, Praćenje medvjeda na sjevernim Dinaridima

Nakon navedenih izlaganja, koja redovno prati sedamdesetak mještana i gostiju iz raznih institucija i susjednih katedri Čakavskoga sabora, voditelji su zaključili skup, a potom su svi sudionici u izložbenom prostoru bivše kinodvorane sudjelovali u otvorenju i razgledavanju izložbe “Klana va vrime Franca Jozefa” koju su postavili članovi Društva te koja je bila otvorena još nekoliko dana, a uz mnoštvo mještana su je organizirano posjetili učenici viših razreda Osnovne škole Klana.

Da bi posjetitelji osjetili atmosferu tih minulih vremena u glazbenom smislu, kada se na našem području svirao u narodu popularni instrument – harmonika trieštinka, na izložbi je na trieštinki virtuozno svirao mladi harmonikaš iz Lovrana Ivan Mikačević. Prvi dan kulturno-znanstvenoga skupa završio je tradicionalnim druženjem većine sudionika u lovačkoj kući Prve njive na Liscu u posebnom ugođaju brvnare uz svirku trieštinke.

U nedjelju, 20. ožujka organizirana je, povodom podsjećanja na 90. obljetnicu kada su nesretnim Rapalskim ugovorom Klana, Lisac, Škalnica i Breza pripale Kraljevini Italiji, šetnja dijelom fortifikacije rapalske granice na potezu Breza – Židovje – Studena – Klana s posjetom izložbi “Klana va vrime Franca Jozefa” koju je vodio izvrstan poznavalac našega kraja Ivan Starčić. Šetnja je ponovljena za Dan državnosti.

Kao i prethodnih sedamnaest, osamnaesti Dani dr. Matka Laginje održani su u subotu i nedjelju 19. i 20. ožujka 2011., vikendom koji je datumom najbliži danu smrti Matka Laginje 18. ožujka. U uvodnom dijelu koji redovno prethodi znanstvenome skupu s preko šezdesetak nazočnih sudionika predsjednik Društva podsjetio je na desetak karakterističnih događanja iz prošlosti našega kraja kao npr. 660 godina od prvog povijesnog spominjanja Škalnice, 470 godina od razvoda Kastva i Gotnika (Klana), 260 godina rudarenja u Studeni, 120. obljetnica organiziranog lovstva u Klani, 100 godina Drvne industrije Klana, 80. obljetnica NK Klana, 110. obljetnica uspostave Upravnog vijeća Klane, 80 godina od gradnje škole u Studeni, 70. obljetnica početka II. svjetskog rata u nas (okupacija Studene), 20. obljetnica raskida državne sveze sa SFRJ, 20. obljetnica osnivanja Kriznog štaba u Klani, 20. obljetnica reaktiviranja Lovačkog društva u Klani itd.

Kako je svaki skup istovremeno i radna skupština Društva, članstvo je informirano o skorom izlaženju novog, osmog po redu, Zbornika Društva, organizacionim pitanjima, zadacima u tekućoj godini te činjenici da su za tisak Zbornika osigurana sredstva. Nazočni su informirani da zbog bolesti skupu ne može nazočiti dr. sc. Ivan Radman Livaja čije je izlaganje Arheološki nalaz rimske brončane posude iz pećine na Presiki kod Studene pročitano, a Lidija Nikočević je bila odsutna zbog međunarodnog sastanka muzeologa na kojemu je izabrana za predsjednicu.

Na skupu su izložena sljedeća predavanja:

  • Ivan Lesinger, Biljna ljekarna klanjskoga kraja
  • dr. sc. Slaven Bertoša, Tatjana Bradara, Nenad Kuzmanović, Srednjovjekovna i novovjekovna povijest Klane i okolice u svjetlu graničnih oznaka
  • Stanislav Gilić, Popisi pučanstva u Općini Klana
  • Ivan Šnajdar, Ljudski gubici u II. svjetskom ratu s područja općine Klana
  • dr. sc. Tea Mayhew, O jednoj policijskoj potjeri za Ivanom Brmaljem iz Studene u XVIII. stoljeću.

Po završenom znanstvenom skupu koji je vodio akademik Petar Strčić otvorena je izložba crteža nedavno preminulog klanjskog slikara, dugogodišnjeg suradnika Društva i ilustratora svih zbornika Društva Josipa Baraka kao znak sjećanja na suradnju s njim i na njegov doprinos društvenom životu Klane tijekom više od jedanaest godina. Izložba koju je sa zanimanjem razgledao velik broj posjetitelja bila je otvorena u nedjelju i nekoliko narednih dana, a posjetili su je svi učenici Osnovne škole Klana u pratnji svojih učitelja.

Napominjemo da je pokojni slikar Josip Barak od 1960. do 1964. vrlo uspjelo držao nastavu likovnog odgoja u klanjskoj školi. Na uobičajenom prigodnom domjenku družili su se članovi Društva, izlagači i gosti u ugodnom ambijentu lovačke kuće uz zvukove harmonike koju je svirao klanjski majstor harmonikaš Ivan Raspor.

Društvo je polovicom travnja aktivno sudjelovalo u projektu-radionici Osnovne škole Klana Lik i djelo dr. Matka Laginje. Gost radionice bio je akademik Petar Strčić. Predstavnici Društva su sudjelovali i na okruglom stolu u Lipi gdje su Udruga antifašista, Općina Matulji te mještani pokrenuli obnovu muzeja Lipa pamti i odgovarajuću valorizaciju žrtava i stradalništva toga mjesta u II. svjetskom ratu koja je zadnjih dvadesetak godina zanemarena te reorganizaciju ceremonijala komemorativne svečanosti na dan stradanja.

U pripremi...

U pripremi...

 

 

© DRUŠTVO ZA POVJESNICU KLANA - 2013

Izrada i održavanje SP Design Klana